Post pomaže zdravlju srca i krvnih žila: Kako pravilno postiti
Hrvati su u vrhu među oboljelima od kardiovaskularnih problema, a prehrana ima značajnu ulogu u zaštiti ili predisponiraju ljudi za bolesti srca i krvožilnog sustava. Osobe čija se dijeta sastoji od visokog udjela životinjskih masnoća, alkohola te malo svježeg voća i povrća imaju povećani rizik od pojave srčanih bolesti. Stoga, neki stručnjaci savjetuju uvođenje posta.
Zanimljivi rezultati istraživanja
Dr. sc. Jasmina Ćatić objasnila je da postoje razne vrste posta i gladovanja, a neke vrste posta mogu smanjiti razinu homocisteina, neproteinske aminokiselina čiji je visoki nivo povezan s raznim kardiovaskularnim bolestima. Isto tako, HDL koji je 'dobar' kolesterol se može povećati.
"U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi).
Znanstveni časopis Annals of Nutrition and Metabolism navodi rezultate mjerenja razine lipida i homocisteina (čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti) tjedan dana prije velikog posta i 20 dana nakon navedenog perioda. Rezultati su pokazali da nije došlo do značajne promjene u razini ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL-a, međutim, HDL je bio povećan tijekom Ramazana i 20 dana kasnije, a razina homocisteina tijekom jednog mjeseca gladovanja bila je snižena. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povremeno gladovanje ima povoljan utjecaj na promatrane čimbenike rizika za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Istodobno, smanjuje se razina triglicerida u krvi i općenito se postiže bolje zdravlje i smanjeni rizik od cijelog niza bolesti", rekla je dr. Ćatić.
Najbolja vrsta posta za kardiovaskularno zdravlje
Neki ljude poste iz religijskih razloga, a takav post se temelji na izbjegavanju određenih vrsta namirnica ili se izbjegavaju sve namirnice kroz određeni vremenski period. No, postoji i nutricionistički post, primjerice post sokovima tijekom kojeg osoba pije samo prirodne sokove od voća i povrća, ali i povremeni post smanjenim unosom hrane. Dr. sc. Jasmina Ćatića objasnila je koliko često i koju vrstu posta treba provoditi kako bi se poboljšalo kardiovaskularno, ali cjelokupno zdravlje osobe.
"S medicinske strane brojni svjetski nutricionisti preporučuju povremeni post (tzv Intermittent Fasting ili “IF”). Povremeni post može se raditi na različite načine. To može biti suzdržavanje od hrane ili smanjeni unos hrane jedan do dva dana u tjednu (npr ”5:2” dijeta – 5 dana jede se normalno, a dva dana smanji se unos hrane) ili svakodnevni produženi noćni post npr “16:8” što znači da obroke rasporedite u okviru od 8 sati unutar 24 sata (16 sati ne jedete, 8 sati jedete). Možete provesti i 24-satni post, kako su nekad radile naše bake i kako je to bilo karakteristično za podneblje u kojem živimo tako da npr. jedan dan doručkujete i ručate i onda ne jedete ništa do sljedećeg dana do ručka", objasnila je dr. sc. Ćatić.
Post se ipak ne preporučuje svima
No, kardiologinja ističe da post ne mogu provoditi svi. "Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima, te osobe s hipoglikemijskim krizama", rekla je.
Post je svojevrsno čišćenje, za neke i psihičko, ali svakako je fizičko. Stoga, smo upitali dr. Ćatić treba li post provoditi i prije nekih operativnih zahvata kao pripremu za njih.
"U recentnoj medicinskoj literaturi ne postoje preporuke vezane za post i pojedine operacijske zahvate. Postoje posebni režimi prehrane i pripreme prethodno pojedinim dijagnostičkim procedurama, no njih ne možemo shvatiti kao post, budući da se provode jednokratno i ne dovode do značajnijih promjena u funkcioniranju organskih sustava", rekla je dr. Ćatić.
Nisu sve namirnice koje smatraju dobrima za kardiovaskularno zdravlje, dobre!
Nažalost, u Hrvatskoj raste broj ljudi oboljelih od kardiovaskularnih bolesti i to postaje sve rašireniji problem, a upravo kontroliranjem čimbenika rizika, poput prehrane, može se smanjiti rizik od takvih bolesti.
"Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolest (npr. moždani udar). Kontrola čimbenika rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog tlaka mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti."
Dr. Ćatić upozorava da se broj umrlih od srčanih bolesti u 2017. godini povećao u odnosu na 2016., ali i da je prošle godine umrlo više žena nego muškaraca.
"Bolesti cirkulacijskog sustava su prvi uzročnik smrtnih slučajeva u Hrvatskoj prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017., prema kojima je tijekom te godine umrlo ukupno 53.477 osoba, od kojih tri četvrtine od dva vodeća uzročnika (na drugom mjestu je rak). Broj umrlih u odnosu na godinu prije porastao je za gotovo dvije tisuće, a umrlo je 1775 više žena nego muškaraca. Zdrava se prehrana već odavno povezuje s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti izazvanih aterosklerozom, poglavito rizikom od koronarne bolesti i infarkta miokarda", rekla je dr. Ćatić.
Objasnila je kako je upravo povećan broj srčanih oboljenja razlog zašto se sve više stručnjaka zanima za utjecaj prehrane na zdravlje, ali ona isto tako upozorava da nisu sve 'dobre' namirnice - dobre namirnice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
"Tijekom posljednjih desetljeća se povećalo zanimanje za takve učinke hrane i u literaturi se danas može naći niz podataka o sastojcima različitih namirnica i pića, kao i epidemiološki podaci o njihovim mogućim učincima. Rijetka su, međutim, velika dobro kontrolirana klinička ispitivanja djelovanja pojedinih namirnica u dobro definiranih skupina ispitanika pa stoga i nema nedvojbenih dokaza o koristi većine namirnica u prevenciji kardiovaskularnih bolesti osim za omega-3 masne kiseline iz riba i mediteransku prehranu. Dapače, rezultati nekih ispitivanja su razočarali, kao primjerice oni o djelovanju prooksidacijskih vitamina E, A i C", zaključila je.