S tamnijom bojom voća raste sadržaj blagotvornih pigmenata

Odavno je poznato: za zdravlje i vitalnost prehrana treba obilovati voćem i povrćem. Pri tome se uvijek savjetuje rukovođenje pravilom "šarenog tanjura" odnosno plodovi koje svakodnevno konzumiramo trebaju biti što raznolikijih boja jer se upravo ti pigmenti voća nezamjenjiva esencija zdravlja.

Štoviše, s tamnijom bojom voća proporcionalno raste sadržaj blagotvornih pigmenata pa se tamno ljubičasto i crveno voće stavlja na sam vrh namirnica s povoljnim učinkom na ljudsko zdravlje. 

Upravo je intenzivna boja glavna odlika ljekovitih i osvježavajućih bobica bobičastog voća. Te biljke rastu samoniklo, ali i kao kultivirane, pitome vrste. Sočni i ukusni plodovi obiluju pigmentima antocijanima iz skupine bioflavonoida iznimnog antioksidativnog učinka.

Te tvari imaju ulogu u imunološkom sustavu biljke omogućujući joj da sazrije na suncu, a da ne "izgori". O povoljnim učincima antioksidansa na ljudsko zdravlje ispisani su brojni radovi, a vrijedna je informacija da razni antioksidansi djeluju sinergijski pružajući nezamjenjivu zaštitu od karcinoma i brojnih degenerativnih bolesti današnjice.

Ženama je zanimljiv i anti-ageing učinak antioksidansa. Bobičasto voće uz antocijane sadrži i vitamine s antioksidativnom aktivnošću, konkretno vitamine C i A koji doprinose blagotvornom djelovanju ukusnih bobica. Dodatno, ovo voće sadrži i željezo, kalij, prehrambena vlakna, folnu kiselinu, te pregršt fitokemikalija. Ipak, u cijeloj priči o bobičastom voću najzamljiviji je njihov antioksidativni potencijal koji im je i donio pridjev supervoća.

Supervoće – marketing s pokrićem

Uz voće se upravo zbog njihovog blagotvornog učinka na zdravlje čovjeka oduvijek vežu brojni superlativi. U tom je kontekstu industrija marketinga otišla i korak dalje spajajući opće poznate i neupitne činjenice s dozom komercijalizacije što je lansiralo novu kategoriju unutar voća – supervoće.

Marketinški izraz supervoće prvi je put upotrebljen u industriji hrane i pića 2005. godine. Riječ je o voću koje uz odličan okus ima i bogat nutritivni sastav i visok udio antioksidansa. Kategorijom supervoća razvio se novi marketinški prostor za promicanje općepoznatih ili rijetkih plodova u koje globalna industrija funkcionalne hrane, pića i nutraceutika polaže velike nade.

Supervoće je u kratkom roku doživjelo veliki "boom" o čemu svjedoči i objavljenja knjiga pod nazivom "Uspješna strategija supervoća - kako izgraditi uspješan biznis sa supervoćem" dvaju autora stručnih na području hrane i prehrambene industrije. Kategorija supervoća u knjizi je opisana kao segment s bezgraničnim potencijalom rasta.

Male bobice velikih "moći"

Trenutno ne postoje znanstveni kriteriji kojim bi se neko voće moglo okititi pridjevom "super". Ipak, visok sadržaj antioksidansa izražen kao ORAC (Oxigen Radical Absorbance Capacity ili kapacitet apsorbance kisikovih radikala) vrijednost postao je standard po kojem se supervoće izdiže nad ostalim plodovima.

Eru izražavanja ORAC vrijednosti voća započeli su znanstvenici Sveučilišta Tufts u Bostonu koji su mjerenjem snage antioksidansa u pojedinoj hrani kreirali listu od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja.

Bobičasto voće se našlo u samom vrhu te liste, a znanstvenici vjeruju da se upravom unosom takve hrane s visokim brojem ORAC jedinica može povećati broj antioksidansa u tijelu i pomoći prevenciji starenja.

Bolje pamćenje uz borovnice

Borovnice krasi uistinu impresivan nutritivan sastav: antioksidansi flavonoidi (katehin, epikatehin), antocijanin (koji je zaslužaj i za tamno plavu boju borovnica), beta karoten, fenolne komponente, elagična kiselina te vitamini A, E i C.

Nutritivnoj vrijednosti doprinosi i niska kalorijska vrijednost – jedno serviranje (1 šalica) osigurava svega 80 kilokalorija, značajnu količinu minerala željeza te prehrambenih vlakana – 5 grama u jednom serviranju.

Zdravstvene prednosti konzumacije borovnica već su poznate nekoliko godina, a ističu se zaštita od degenerativnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, makularne degeneracije, bolesti mozga, gastrointestinalnih tegoba te karcinoma.

Pokazano je da antocijanin prisutan u borovnicama može usporiti gubitak mentalnih sposobnosti usljed starenja. Uočeno je da osobe koje jedu više borovnica imaju bolje pamćenje kao i bolju sposobnost učenja.

Također, pokazano je da konzumacija borovnica ima pozitivan utjecaj na ravnotežu i koordinaciju. U studiji koja je provedena na Sveučilištu Tufts, otkriveno je da se prehrana koja uključuje obilje borovnica uspješno suprotstavlja lošoj ravnoteži i koordinaciji koje su vezane uz starenje.

Kupine za zdravlje žena

Šaka kupina osigurava snažan nutritivni tim flavonoida antocijana, vitamina C, E, folne kiseline te minerala kalija, mangana i magnezija. Povrh navedenoga, šaka kupina osigurava 8 grama prehrambenih vlakana, uključujući pektin koji dokazano blagotvorno djeluje na sniženje razine kolesterola. 

Sjemenke kupina, osim vlakana, sadrže i visoke razine elagične kiselinne, snažnog antioksidansa koji se na različite načine bori protiv kroničnih bolesti.

Istraživanja pokazuju da kuhanje ne uništava elagičnu kiselinu pa čak i džemovi, kompoti i druge prerađevine kupina dijele ovo blagotvorno svojstvo sa cijelim plodovima kupina. 

Kupine su prirodan izvor salicilata, aktivne supstance koja je sastojak aspirina, a zbog visokog sadržaja tanina smatraju se adstringentom, sredstvom koje ima svojstvo da potakne stezanje tkiva. Pokazano je i da tanini imaju ulogu u smanjenju lakših krvarenja te mogu pomoći u olakšavanju dijareje kao i simptoma crijevne upale.

Kupine se ističu i kao vrijedan izvor fitoestrogena, tvari za koje se vjeruje da pozitivno utječu na zdravlje žena. Fitoestrogeni su biljni derivati estrogena, i djeluju kao prirodna forma estrogena, a poseban interes znanstvenika izazivaju zbog potencijalne uloge u prevenciji karcinoma dojki i cerviksa.

Brusnice pomažu kod urinarnih infekcija

Najzastupljeniji antioksidansi u brusnicama su proantocijanidini, tvari koje su zaslužne za najpoznatije blagotvorno djelovanje brusnice na zdravlje, a to je prevencija infekcija urirarnog trakta. Naime, stručnjaci smatraju da proantocijanidini brusnice sprječavaju razmnožavanje te prijanjanje bakterije E.coli, uzročnika urinarnih infekcija, za stijenke mokraćnog mjehura. 

Osim utjecaja na zdravlje urinarnog trakta, novije studije ukazuju i na prednosti konzumacije brusnica u svrhu prevencije kardiovaskularnih bolesti i određenih karcinoma. Za ovakvo djelovanje brusnica zaslužna je druga brojna skupina snažnih antioksidansa, a to su antocijanini, tvari koje brusnici daju karakterističnu blistavu crvenu boju. 

Brusnice su nadalje značajan izvor kvercetina, flavonoida dokazano protuupalnih svojstava te miricetina, snažnog antioksidansa koji igra ulogu u smanjenju razine kolesterola te kojega preliminarne studije dovode u vezu sa smanjenjem rizika od raka postate.

Maline za dijabetičare

Maline su izvanredan izvor vitamina i prehrambenih vlakana te obiluju fitokemikalijama snažnog antioksidativnog djelovanja. 

Jedna šalica malina, u svega 70 kilokalorija, osigurava 50 posto dnevnih potreba za vitaminom C, 32 posto dnevnih potreba za prehrambenim vlaknima, 6 posto za folnom kiselinom i magnezijem, 5 posto za kalijem te 4 posto dnevnih potreba za kalcijem, vitaminom B3, B6, fosforom i cinkom.

Kombinacija prisutnih vitamina B skupine, minerala, prehrambenih vlakana, te činjenica da imaju nizak glikemijski indeks zbog čega imaju povoljan utjecaj na razinu glukoze u krvi, čini maline dobrodošlima u prehrani dijabetičara.

Maline nas opskrbljuju protuupalnim tvarima, kao i tvarima, u prvome redu antocijaninima, koje pomažu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa te igraju ulogu u poboljšanju vida i pamćenja.

Također, izvor su salicilata koji mogu spriječiti nastanak ateroskleroze, te kvercetina, flavonola antioksidativnih i antikarcinogenihsvojstava. Kvercetin utječe i na smanjenje otpuštanja histamina te posljedično ublažava alergijske reakcije. 

Maline su jedan od najbogatijih izvora elagične kiseline, koju su znanstvena istraživanja dovela u vezu s ometanjem karcinogeneze.

Također, pokazano je da elagična kiselina iz malina ima visoku bioraspoloživost, odnosno da je organizam apsorbira u velikoj mjeri.