Od bolnih menstruacija najviše pate adolescentice

Dismenoreja ili bolna menstruacija je vrlo učestali ginekološki poremećaj među ženama reproduktivne dobi, a najviše pogađa adolescentice.

Znanost je iznijela nekoliko teorija o uzrocima bolnih menstruacija. Jedna od njih je vezana za prostaglandine - istraživanja su zabilježila kako žene koje pate od bolnih menstruacija imaju povišenu razinu prostaglandina u sluznici maternice odnosno endometriju i u menstrualnom krvarenju.

Povišena proizvodnja prostaglandina je za sada najprihvaćenija teorija kojom se objašnjava pojava dismenoreje. Razlog povišene razine prostaglandina leži u prirodi menstrualnog ciklusa. Uslijed pada razine hormona žutog tijela potkraj ciklusa oslobađa se veća količina prostaglandina serije 2.

Prostaglandini iz serije 2 stimuliraju kontrakciju maternice i suženje grlića materice te povećavaju otpuštanje antidiuretskog hormona koji dovodi do smanjenog protoka krvi i boli.

Masti životinjskog porijekla pojačavaju grčeve

No, ne utječu svi prostaglandini podjednako na kontrakcije maternice, zbog čega odgovarajuća prehrana može uvelike smanjiti nastanak nepoželjnih prostaglandina.

Razina uzročnika bolnih grčeva povećava se kada prehrana obiluje mastima životinjskog podrijetla, dok unosom omega – 3 masnih kiselina iz ribe i iz biljaka poput sjemenki lana nastaju prostaglandini iz serije 1 i 3 koji ne uzrokuju bolne kontrakcije nego se smatraju "dobrim" prostaglandinima jer smanjuju agregaciju trombocita, reduciraju upalu i poboljšavaju krvotok.

Cijeli menstrualni ciklus kontroliraju hormoni estrogen i progesteron. Učinak progesterona se suprotstavlja reakciji prostaglandina dok estrogen povećava proizvodnju prostaglandina. Ovi su hormoni u delikatnoj ravnoteži i ukoliko se ona poremeti može doći do dismenoreje.

Pomoć akupunkture

Korisno je uzimanje i određenih dodataka prehrani, prvenstveno omega-3 masnih kiselina, vitamina E i B1, kalcija i magnezija.

Studija objavljena u časopisu British Journal of Obstetrics and Gynaecology pokazala je da redoviti unos 2 g ribljeg ulja u obliku dodatka prehrani značajno smanjuje bol u usporedbi s placebom.

Također, druga studija iz 2002. godine objavljena u istom časopisu pokazala kako je unos 2 500 IJ vitamina E tijekom 5 dana, s početkom uzimanja 2 dana prije menstruacije, učinkovitiji od placeba u smanjenju intenziteta boli.

Žene s dismenorejom mogu si pomoći i akupunkturom i akupresurom. Zabilježeno je kako akupunktura može smanjiti bol za otprilike 40 posto, a učinkovitost djelovanja akupresure na točkama dlana uspoređena je sa djelovanjem tablete protiv bolova – ibuprofena.

Zašto nastaje dismenoreja?

Nekoliko rizičnih čimbenika utječe na nastanak dismenoreje - rana menarha (prva menstruacija), mlađa dob (manje od 20 godina), obilno krvarenje tijekom mjesečnice, niti jedan porod te pušenje. Zanimljivo je da djevojke u dobi od 14 do 20 godina koje pokušavaju smršavjeti bez obzira ima li za to potrebe ili ne, pate od povećane menstrualne boli.

Postoje saznanja da je dismenoreja češća u pothranjenih, nego u pretilih žena. U stvari, vjeruje se da su simptomi dismenoreje odraz nepravilnih prehrambenih navika kao i lošeg mišljenja o sebi i neriješenih emocionalnih problema. 

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAR) su učinkovita terapija za uklanjanje boli. Inhibiraju sintezu prostaglandina i na taj način ostvaruju direktno analgetsko djelovanje te smanjuju volumen menstruacijskog krvarenja. Pokazalo se kako ta skupina lijekova učinkovitije otklanja bol ukoliko se počne uzimati prije početka menstrualnog krvarenja, a s terapijom nije nužno nastaviti na kraju krvarenja.

Uz pozitivan učinak uklanjanja boli, NSAR lijekovi imaju i neželjene nuspojave koje su najčešće vezane uz gornji dio probavnog sustava (žgaravica, bol u želucu, gastritis). Dismenoreju uspješno uklanja i uzimanje oralne kontracepcije koja poput NSAR-a smanjuje proizvodnju prostaglandina.

Redovito vježbanje smanjuje menstrualne simptome

Odgovarajuća prehrana može povoljno utjecati na smanjenje boli. Primjerice, istraživanje iz 2003. godine pokazalo je kako je vegetarijanska prehrana korisna kod ublažavanja dismenoreje. Vegetarijanska prehrana s niskim sadržajem masti smanjila je trajanje i intenzitet dismenoreje u usporedbi s placebo pilulom.

Redovita tjelovježba, koja nije nužno aerobna, također pomaže smanjiti menstrualne simptome. Iskustvo žena koje vježbaju pokazuje kako im tjelovježba smanjuje intenzitet boli, međutim to je teško ispitati istraživanjem jer ne postoji odgovarajući placebo učinak s kojim bi se učinak tjelovježbe usporedio.

Redovita tjelovježba smanjuje koncentraciju estrogena u krvi, a time i prostaglandina što bi mogao biti razlog manjeg rizika od dismenoreje.

Lagana i zdrava prehrana

Ženama koje pate od dismenoreje preporučuje se lagana prehrana siromašna mesom, mlijekom, jajima i slatkišima, a istovremeno bogata prehrambenim vlaknima, antioksidansima i namirnicama koje obiluju omega-3 masnim kiselinama poput ribe i plodova mora.

Preporuča se konzumirati kruh od cjelovitog žita, sve integralne žitarice i njihove proizvode, a izbjegavati bijeli kruh te lisnata i pržena tijesta.

Također, savjetuje se unositi obrano mlijeko i mliječne proizvode po mogućnosti organskog porijekla te probiotički jogurt i svježi posni sir, a svakako izbjegavati punomasno mlijeko i sireve. Valja dati prednost svježem voću i povrću te nemasnom mesu peradi i ribi u usporedbi s crvenim mesom, mesnim prerađevinama, iznutricama te prženoj ribi.

Izbjegavaj kavu i gazirano

Razina prostaglandina iz skupine 2, uzročnika bolnih grčeva, se povećava kada prehrana obiluje životinjskim masnoćama, dok s druge strane voće i povrće obiluje prehrambenim vlaknima za koja su određena istraživanja pokazala da snižavaju razinu estrogena. A sudeći prema nekim istraživanjima, utjecaj na smanjenje razine estrogena ostvaruje i visoki unos sojinih izoflavona.

Nije preporučljivo konzumirati slastice poput kremastih kolača, palačinki i keksa, a želju za slatkim mudrije bi bilo utažiti nekim od makrobiotičkih slastica koje su napravljene od cjelovitog brašna te su u pripremi korištena prirodna sladila u malim količinima.

Od napitaka bi valjalo konzumirati izvorsku i mineralnu vodu, osobito onu koja obiluje magnezijem, zeleni čaj te prirodne voćne i povrtne sokove, a izbjegavati kavu, alkohol, gazirana bezalkoholna pića i sokove s dodatkom šećera.