Bananu ne treba stavljati u smoothie!? Tako se poništavaju važne prednosti voća...
Smoothie je mnogima najdraži prvi obrok u danu, a po ovim vrućinama mnogi bi mogli živjeti na njima cijele dane. Iako znamo da su oni zeleni najzdraviji, mnogi najviše vole one crvene, od raznog bobičastog voća. Malo jogurta ili mlijeka, možda malo chia sjemenki ili cimeta, svakom prema ukusu, i – naravno – banana. Bez banane nema smoothieja, zar ne?
E, pa možda ćemo bez banane odsad! Naime, netko se dosjetio da bi valjalo istražiti je li ovo dobra kombinacija i ispostavilo se da – nije. Na Sveučilištu Kalifornija – Davis proveli su istraživanje koje je pokazalo da ova popularna kombinacija može imati neočekivanu manu, prenosi Science Daily. Problem nije u tome što su banane nezdrave. Problem nastaje kod miješanja određenih sastojaka i njihovog međusobnog djelovanja.
U studiji objavljenoj u časopisu Food & Function Kraljevskog kemijskog društva, istraživači su iznijeli svoje otkriće da voće s visokom razinom enzima zvanog polifenol oksidaza ili PPO može značajno smanjiti količinu flavanola koje tijelo apsorbira iz smoothieja. Flavanoli su prirodni biljni spojevi povezani sa zdravljem srca i kognitivnim zdravljem. Nalaze se u namirnicama poput jabuka, krušaka, borovnica, kupina, grožđa, kakaa i drugih uobičajenih sastojaka smoothieja.
Enzim koji uzrokuje posmeđivanje voća
Naime, radi se o enzimu koji uzrokuje tamnjenje, odnosno smećkastu boju nekog voća nako što ga ogulimo – na primjer jabuke i banane. Tim UC Davisa želio je znati može li isti proces utjecati i na hranjive tvari koje ljudi zapravo žele dobiti iz smoothieja.
Kako bi testirali ideju, istraživači su koristili svježe pripremljene smoothieje napravljene od sastojaka koji prirodno sadrže različite količine PPO-a. Banane imaju visoku aktivnost PPO-a, dok miješano bobičasto voće ima nisku aktivnost PPO-a. Sudionici su pili smoothie na bazi banane, smoothie od miješanog bobičastog voća i kapsulu flavanola koja je korištena kao kontrola. Istraživači su zatim analizirali uzorke krvi i urina kako bi vidjeli koliko je flavanola postalo dostupno u tijelu.
Razlika je bila zapanjujuća. Ljudi koji su pili smoothie od banane imali su 84% niže razine flavanola u usporedbi s kontrolnom skupinom. Nasuprot tome, smoothie od miješanog bobičastog voća s niskim PPO-om proizveo je razine flavanola slične kontrolnoj skupini s kapsulom.
"Bili smo stvarno iznenađeni kada smo vidjeli koliko brzo dodavanje jedne banane smanjuje razinu flavanola u smoothieju i razinu flavanola apsorbiranog u tijelu", rekao je glavni autor studije Javier Ottaviani. "Ovo naglašava kako priprema hrane i kombinacije mogu utjecati na apsorpciju prehrambenih spojeva u hrani."
U sklopu stidije proveli su još jedan test, u kojem su sudionici konzumirali flavanole zajedno s napitkom od banane s visokim PPO-om, ali sastojci nisu dolazili u kontakt jedan s drugim prije konzumiranja. Razina flavanola i dalje je bila smanjena, zbog čega je vidljivo da aktivnost PPO-a može i dalje biti važna nakon konzumacije, moguće u želucu.
Što to znači za smoothie
Ovi rezultati ne znače, naravno, da su banane loše voće. Banane pružaju vlakna, kalij i druge hranjive tvari te i dalje mogu biti dio zdrave prehrane. Točnije je reći da banane možda nisu najbolji izbor kada je cilj maksimizirati unos flavanola iz bobičastog voća, grožđa, kakaa ili druge hrane bogate flavanolima. Preporuke kažu da organizmu treba 400 do 600 miligrama flavanola dnevno za kardiometaboličko zdravlje. Ti se spojevi nalaze u hrani poput čaja, jabuka, bobičastog voća, grožđa i kakaa.
Za ljude koji pokušavaju povećati flavanol putem smoothieja, Ottaviani preporučuje kombiniranje voća bogatog flavanolima poput bobičastog voća sa sastojcima koji imaju nisku PPO aktivnost. Dobre opcije su ananas, naranče, mango ili jogurt.
Iako je ova studija mala i uvijek treba uzeti u obzir da je svaki organizam specifičan, zaključak koji bi se mogao ipak izvući iz ovog jest: kombinacije sastojaka mogu promijeniti ono što vaše tijelo dobiva iz hrane. Smoothie nije samo hrpa hranjivih tvari smiksanih zajedno. Način na koji sastojci međusobno djeluju može utjecati na konačnu nutritivnu vrijednost.