Anketa o vitaminima: prvi rezultati
O istraživanju
Anketu o navikama i stavovima o unosu vitamina organizirao je portal Zdrava Krava uz podršku Ministarstva zdravlja, a provedena je u razdoblju od 16. prosinca 2013. do 4. siječnja 2014. na sljedećim internetskim portalima: zdravakrava.hr, 24sata.hr, gastro.hr, klokanica.hr, vecernji.hr i poslovni.hr. Ove portale posjećuje više od 1.521.500 korisnika, odnosno 60.2 posto internet populacije u Hrvatskoj.
Napomena: uzorak je prigodni, zaključci se ne mogu generalizirati na cjelokupno stanovništvo Republike Hrvatske.
Karakteristike uzorka
Anketu o vitaminima ispunilo je 1916 sudionika, od čega je 84 posto žena i 16 posto muškaraca. 48 posto sudionika ankete ima završen fakultet, 49 posto njih je navelo srednjoškolsko obrazovanje, a 3 posto završenu osnovnu školu. 54 posto ispitanika je u radnom odnosu, 20 posto se još uvijek obrazuje, 18 posto sudionika je trenutno nezaposleno, a 8 posto ispitanika su umirovljenici. Prema ovim podacima možemo zaključiti da su na anketu najviše odgovarale žene te osobe sa srednjoškolskim i fakultetskim obrazovanjem.
Što se tiče dobnih skupina, 38.2 posto je u dobi do 25 godina, 35.5 posto njih je u dobi od 25 do 34 godine, 16.2 posto je između 35 i 44 godine, 7.2 posto ima između 45 i 54 godine, a tek 3 posto sudionika ankete je starije od 55 godina. Prosječna dob ispitanika koji su sudjelovali u anketi o vitaminima je 36 godina.
Većina gojaznih osoba su muškarci
Pitanjima u anketi istraživali smo stupanj uhranjenosti ispitanika, kao i tjelesnu aktivnost koju provode pa smo te parametre povezali s unosom voća i povrća te stavovima prema unosu vitamina i minerala. Rezultati su pokazali da od svih ispitanika koji su sudjelovali u anketi 58 posto ima normalan stupanj uhranjenosti, 25 posto ima prekomjernu tjelesnu masu, 11 posto ih je gojazno, a pothranjeno je njih 6 posto. Udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom i gojaznih osoba veći je kod muškaraca. Pothranjenih osoba najviše je među starijima od 55 godina, 9 posto. Najveći udio osoba normalne tjelesne mase je u skupini osoba mlađih od 25 godina, 61 posto.
Uobičajena tjelesna aktivnost | Pothranjenost | Normalno | Prekomjerna tjelesna masa | Gojaznost |
Isključivo sjedenje | 5,1% | 5,2% | 6,3% | 12,3% |
Lagana fizička aktivnost (šetnja, penjanje stubama, kućanski poslovi) | 51,5% | 50,9% | 60,7% | 71,7% |
Povremeno vježbanje (manje od četiri puta tjedno po 30 min) | 24,2% | 27,0% | 21,3% | 11,8% |
Redovito vježbanje (četiri i više puta tjedno po 30 min) | 19,2% | 16,8% | 11,7% | 4,3% |
Trend pothranjenosti kod mladih djevojaka
Što se tiče tjelesne aktivnosti ispitanika, doznali smo da 55.9 posto njih provodi laganu fizičku aktivnost (šetnja, penjanje stubama, kućanski poslovi), 23.5 posto ih povremeno vježba (manje od 4 puta tjedno po 30 minuta), 14.2 posto redovito vježba (4 i više puta tjedno po 30 minuta), a isključivo sjedi njih 6.4 posto. Iz ovih rezultata možemo zaključiti da se većina ispitanika bavi laganom fizičkom aktivnošću poput šetnje, penjanja stubama i kućanskih poslova. Najveći postotak redovitih vježbača je u skupini do 25 godina.
Gledajući rezultate tjelesne aktivnosti ispitanika u odnosu na stupanj uhranjenosti,možemo zaključiti da oko 44 posto osoba normalne težine i pothranjenih povremeno ili redovito vježba, a to čini samo 16 posto gojaznih osoba. Isključivo sjede najviše gojazne osobe, 12.3 posto, a isto tako gojazne osobe najviše od svih ispitanika provode laganu fizičku aktivnost. Zanimljivo je da je najveći postotak onih ispitanica koje redovito vježbaju 4 i više puta tjedno zapravo pothranjen prema BMI-u, što vjerojatno ukazuje na trendove niže vrijednosti tjelesne mase u populaciji mladih djevojaka. Iz podataka koje smo dobili anketom ne možemo zaključiti ništa o povezanosti stavova ispitanika o vitaminima s njihovom tjelesnom masom ili tjelesnom aktivnošću jer nije primijećena značajna povezanost između ta tri parametra.
Ispitana populacija pravilnije se hrani od prosjeka
Osnovni rezultati pokazuju da se ispitana populacija hrani pravilnije, češće je tjelesno aktivna i ima poželjniju tjelesnu masu od prosjeka Republike Hrvatske. Većina ispitanika namiruje potrebe za vitaminima iz hrane i voća te su svjesni važnosti vitamina i minerala. Samo 5.5 posto ispitanika smatra da je važnost vitamina za pravilno funkcioniranje organizma prenaglašena i da se radi o marketinškom triku. Gotovo polovina anketiranih konzumira preporučenih 5 obroka voća i povrća dnevno, četiri puta tjedno i češće. Osobe prekomjerne težine sumnjičavije su prema kvaliteti namirnica, dok gojazne osobe manje vjeruju u važnost vitamina u svakodnevnoj prehrani.
Sljedeći tjedan u drugom dijelu analize ankete donosimo ti stavove ispitanika o vitaminima i količini voća i povrća koje unose te povezanosti indeksa tjelesne mase sa stavovima o vitaminima.