Više od 10 000 Meksikanaca srednje dobi podijeljeno je u četiri skupine na temelju njihovih navika vježbanja — oni koji ne vježbaju, "vikend ratnici" koji su vježbali/bavili se sportom jednom ili dva puta tjedno, redovito aktivni ljudi koji su vježbali tri ili više puta tjedno i kombinirana grupa "vikend ratnika" i redovito aktivnih ljudi.

Istraživači iz Čilea i drugih zemalja pratili su sudionike u prosjeku 16 godina kako bi vidjeli jesu li razvili blago kognitivno oštećenje, koje je često preteča demencije. Identificirano je oko 2400 slučajeva kognitivnog pada, što predstavlja 26 % onih koji ne vježbaju, 14 % "vikend ratnika" i 18,5 % redovito aktivnih, piše NY Post. 

Nakon što su uzeli u obzir dob, obrazovanje, korištenje duhana, obrasce spavanja, prehranu i konzumaciju alkohola, autori studije su utvrdili da "vikend ratnici" imaju 25 % manje šanse da razviju blagu demenciju nego oni koji ne vježbaju. Redovito aktivni ljudi smanjili su svoje šanse za blagi kognitivni poremećaj za 11 %, a kombinirana skupina za 16 %.

Istraživači su također uzeli u obzir oko 450 ljudi čiji su rezultati doveli u pitanje dijagnozu blagog kognitivnog oštećenja. U usporedbi s onima koji ne vježbaju, "vikend ratnici" su imali 13 % manju vjerojatnost da će razviti blagu demenciju pod promijenjenim parametrima. Osobe u redovito aktivnoj i kombiniranoj skupini imale su 12 % manju vjerojatnost da će razviti blagu demenciju. Rezultati su bili slični za muškarce i žene.

"Koliko znamo, ovo je prva prospektivna kohortna studija koja pokazuje da su obrazac tjelesne aktivnosti 'vikend ratnika' i obrazac redovito tjelesno aktivnih ljudi povezani sa sličnim smanjenjem rizika od blage demencije", napisali su istraživači u British Journal of Sports Medicine.

Procjenjuju da bi se 13 % slučajeva kognitivnog pada moglo izbjeći ako bi sve odrasle osobe srednje dobi vježbale barem jednom ili dvaput tjedno.

Prema smjernicama za tjelesnu aktivnost bi odrasli svaki tjedan odrasli trebali ciljati na 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta - koja se može rasporediti na nekoliko dana - i dva dana jačanja mišića. Poznato je da tjelesna aktivnost poboljšava zdravlje mozga na razne načine.

“Vježbanje može povećati koncentracije neurotrofnih faktora izvedenih iz mozga (molekule koje podržavaju rast i preživljavanje neurona) i plastičnost mozga”, napisali su autori studije. "Tjelesna aktivnost također je povezana s većim volumenom mozga, većom izvršnom funkcijom i boljim pamćenjem".

istraživanje na 90 tisuća osoba I ako vježbate samo vikendom možete prevenirati srčani i moždani udar