Zašto nizak tlak postane visok i kako to djeluje na srce?
stisnute šake. Kao što motor pokreće automobil, tako srce pokreće cijeli organizam.
S godinama dolazi do promjena koje mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Glavni uzrok tih bolesti je postupno nakupljanje masnih naslaga u arterijama – proces koji traje godinama. Ipak, zdrav način života može pomoći u sprječavanju, ublažavanju ili odgađanju tih promjena. Osobe starije od 65 godina podložnije su koronarnim bolestima i srčanom zatajenju nego mlađe. Najčešća promjena povezana sa starenjem kardiovaskularnog sustava je povećana krutost velikih arterija, poznata kao arterioskleroza ili otvrdnuće arterija. Ovo stanje doprinosi razvoju visokog krvnog tlaka (hipertenzije), koji je sve češći s porastom dobi.
Visoki krvni tlak, zajedno s drugim čimbenicima rizika poput dobi, značajno povećava vjerojatnost razvoja ateroskleroze. Ipak, budući da su mnogi od tih čimbenika promjenjivi, ateroskleroza se ne smatra neizbježnim dijelom starenja. Kod ove bolesti dolazi do nakupljanja plaka unutar zidova arterija, što postupno dovodi do njihova stvrdnjavanja i sužavanja. Posljedica je smanjen protok krvi bogate kisikom prema organima i drugim dijelovima tijela. Kada se plak nakupi u koronarnim arterijama, smanjuje se dotok krvi u srčani mišić, što dovodi do razvoja srčanih bolesti.
S vremenom srce može oslabiti ili pretrpjeti oštećenja, što može rezultirati srčanim zatajenjem. Takva oštećenja često su posljedica srčanih udara, dugotrajne hipertenzije, dijabetesa ili kronične konzumacije jakog alkohola.
Kako osoba stari, preporučuje se redovito mjerenje krvnog tlaka, čak i ako je ranije bio nizak. Promjene na arterijama povezane s dobi mogu dovesti do razvoja hipertenzije, koja često prolazi neprimijećeno jer simptomi mogu izostati. No, neliječeni povišeni tlak povećava rizik od moždanog udara te oštećenja srca, mozga, očiju i bubrega. U regulaciji krvnog tlaka ključni su redovita tjelesna aktivnost, prilagođena prehrana sa smanjenim unosom soli, kao i uzimanje propisane terapije.
Promjene na srcu koje najčešće dolaze s godinama:
- Skupljanje vode - Postoje promjene povezani s dobi koje mogu dovesti do aritmije - ubrzanog, usporenog ili nepravilnog rada srca. Srčani zalisci složene su strukture koje imaju funkciju ventila, a smještene su između pretklijetke i klijetke odnosno između klijetke i arterije koja izlazi iz srca, a kontroliraju protok krvi između komora srca te mogu postati deblji i čvršći. Ako dođe do zadebljana, mogu ograničiti protok krvi iz srca, a ako se oba začepe može doći do nakupljanja tekućine u plućima ili tijelu (noge, stopala i trbuh).
- Povećano srce - Komore srca mogu se povećati. Srčana stijenka zadeblja pa se količina krvi koju komora može zadržati smanjuje unatoč povećanoj ukupnoj veličini srca. Dugotrajna hipertenzija glavni je uzrok zadebljanja srčane stijenke, što može povećati rizik od aritmije.
- Edem - S porastom dobi ljudi postaju osjetljiviji na sol što može uzrokovati porast krvnog tlaka i / ili oticanje gležnja ili stopala (edem).
- Slabo srce zbog drugih bolesti - Bolesti štitnjače i kemoterapija mogu oslabiti srčani mišić. Stvari koje ne možete kontrolirati, poput obiteljske anamneze, mogu povećati rizik od srčanih bolesti. No, vođenje zdravog stila života može pomoći da izbjegnete ili odgodite ozbiljne bolesti.
Simptomi srčanih bolesti
Rana srčana bolest često nema simptome ili su simptomi jedva zamjetni. Zato su važni redoviti pregledi kod liječnika.Odmah se obratite svom liječniku ako osjetite bol u prsima, pritisak ili nelagodu. Međutim, bol u prsima manje je čest znak srčane bolesti kako napreduje, stoga budite svjesni drugih simptoma. Javite se liječniku, ako primijetite:
- Bol, ukočenost i/ili bockanje u ramenima, rukama, vratu, čeljusti ili leđima
- Kratak dah u mirovanju ili dok ležite ravno
- Bol u prsima tijekom fizičke aktivnosti koja postaje bolja kada se odmarate
- Vrtoglavica
- Zbunjenost
- Glavobolje
- Hladni znoj
- Mučnina i povraćanje
- Umor
- Oticanje gležnjeva, stopala, nogu, trbuha ili vrata
- Smanjena sposobnost vježbanja ili tjelesne aktivnosti
- Problemi u obavljanju normalnih aktivnosti.
Problemi s aritmijom mnogo su češći kod starijih odraslih osoba nego kod mlađih ljudi. Aritmiju treba liječiti. Potražite pomoć liječnika, ako osjetite podrhtavanje u prsima ili imate osjećaj da vam srce preskače ili kuca prejako, pogotovo ako je praćeno vrtoglavicom, umorom ili vam nedostaje daha.
Izvori za članak: U.S. Department of Health & Human Services, National Institute on Aging.