No, iza tih simptoma krije se polagano propadanje hrskavice – tihi proces koji godinama napreduje prije nego što bol postane neizdrživa.

Zdravo koljeno ima savršeno usklađen mehanizam: zglobne površine prekrivene su glatkom hrskavicom, a između njih se nalazi sinovijalna tekućina koja smanjuje trenje i omogućuje lako kretanje. Kod gonartroze, taj se sustav postupno raspada. Hrskavica se troši, stanjuje i puca, a kosti počinju dolaziti u izravan kontakt.

S vremenom zglob gubi elastičnost, pojavljuju se upalne promjene i bol postaje stalna pratilja. Na rubovima kosti mogu nastati koštani izdanci (osteofiti) koji dodatno ograničavaju pokrete, a koljeno postaje kruto i bolno, osobito nakon dužeg stajanja ili kretanja nizbrdo.

kronična upalna bolest Reumatoidni artritis: 12 znakova na koje odmah treba reagirati

Bol, ukočenost i nestabilnost

Najčešći i najraniji simptom je bol – isprva samo pri većem naporu, primjerice pri penjanju uz stepenice ili duljem hodu. Kasnije se bol javlja i u mirovanju, osobito navečer ili pri promjeni vremena. Pacijenti često osjećaju “škripanje” u zglobu, a jutarnja ukočenost zna potrajati desetak minuta dok se koljeno “ne razgiba”.

Zglob postaje nestabilan, ponekad se čuje i škljocanje, a s napredovanjem bolesti noga može poprimiti zakrivljenost zbog promjena u osovini koljena. U uznapredovalim slučajevima, svako savijanje ili oslanjanje na bolesnu nogu postaje naporno i ograničava kretanje.

Tko je u najvećem riziku

Gonartroza je češća kod žena, osobito nakon pedesete godine, što se povezuje s hormonskim promjenama koje utječu na metabolizam hrskavice i kostiju. Rizični su i svi koji imaju višak kilograma, bave se fizički zahtjevnim poslovima ili su imali ozljede koljena – primjerice, rupture meniskusa ili križnih ligamenata.

Pretilost je, prema brojnim istraživanjima, najvažniji pojedinačni rizični čimbenik. Svaki dodatni kilogram stvara višestruko veće opterećenje na koljeno, pa tako pri hodu sila koja djeluje na zglob može biti i tri do pet puta veća od tjelesne težine.

tiha epidemija modernog društva Najčešća kronična bol: Svaka četvrta osoba boluje od osteoartritisa koljena

Dva kilograma manje

Upravo zato stručnjaci naglašavaju da i mali gubitak težine može imati veliki učinak. Ako osoba smanji tjelesnu masu samo za dva kilograma, koljeno će prilikom svakog koraka biti opterećeno s gotovo osam kilograma manje sile. Dovoljno da bol oslabi i da se zglobu omogući lakše kretanje.

Istraživanja su pokazala da gubitak oko pet kilograma smanjuje rizik od razvoja osteoartritisa koljena za više od 50 posto u sljedećih deset godina. Osim što opterećuje zglob, masno tkivo stvara tvari koje potiču upalu, pa smanjenje težine ima i protuupalni učinak.

Kod gonartroze mirovanje nije rješenje. Naprotiv – pokret je nužan kako bi se očuvala snaga mišića koji stabiliziraju koljeno. No, aktivnosti treba pažljivo birati. Preporučuju se plivanje, vožnja bicikla, lagano hodanje po ravnom terenu i vježbe istezanja.

Treba izbjegavati trčanje, skakanje i nošenje teških tereta, jer to dodatno opterećuje zglob. Fizikalna terapija, masaža, elektroterapija i ultrazvuk pomažu u ublažavanju boli i poboljšanju cirkulacije. Korištenje ortoza, štapova ili posebno dizajnirane obuće može znatno olakšati kretanje i smanjiti pritisak na koljeno.

Lijekovi i injekcije – olakšanje, ali ne i rješenje

Nesteroidni antireumatici (NSAID) i analgetici ublažavaju bol, ali ne zaustavljaju napredovanje bolesti. Lokalni gelovi i kreme s protuupalnim sastojcima sigurnija su opcija jer djeluju izravno na bolno mjesto i manje opterećuju organizam.

U posljednjih nekoliko godina, sve se češće primjenjuju injekcije hijaluronske kiseline, koje “podmazuju” zglob te kortikosteroidne injekcije, koje smanjuju akutnu upalu. Novije metode uključuju PRP terapiju (injekcije krvne plazme obogaćene trombocitima) koja može potaknuti regeneraciju oštećene hrskavice. Studije iz 2025. godine pokazuju da PRP terapija značajno smanjuje bol i poboljšava pokretljivost kod pacijenata s blažim i umjerenim oblikom gonartroze.

novo rješenje za bolna koljena? Terapija niskim dozama zračenja mogla bi ublažiti kroničnu bol u koljenu

Hrvatski izum koji vraća pokretljivost

Osteoartritis koljena jedan je od vodećih uzroka boli i ograničene pokretljivosti u Hrvatskoj. Procjenjuje se da s tom degenerativnom bolesti živi oko 400 tisuća ljudi, a gotovo tri tisuće pacijenata godišnje mora na ugradnju umjetnog koljena zbog snažnih bolova i potpunog oštećenja hrskavice.

No zahvaljujući hrvatskom izumu i jedinstvenoj metodi tima s KBC-a Zagreb, predvođenog prof. dr. Mislavom Jelićem, način liječenja mogao bi se promijeniti. Riječ je o vanjskom fiksatoru koji razdvaja oštećene zglobne površine i omogućuje da na njihovu mjestu izraste novo, regenerirano tkivo.

”Ovom metodom stvaramo uvjete da novo tkivo uraste na mjestu oštećene hrskavice, a pritom zadržavamo normalnu pokretljivost koljena“, objašnjava Jelić. Pacijenti fiksator nose oko šest tjedana, nakon čega slijedi fizikalna terapija. Do sada je na taj način spriječena ugradnja umjetnog koljena kod 12 pacijenata, a rezultati su, prema dostupnim podacima, iznimno dobri.

Fiksator je izrađen od titana, lagan je, individualno se prilagođava svakom pacijentu, a cijeli sustav – od ideje do izrade – u potpunosti je razvijen u Hrvatskoj. Naprava je patentno priznata u EU, Švicarskoj, Indiji i Kini, što potvrđuje njezin međunarodni potencijal. Sljedeći korak istraživačkog tima je kombinacija ugradnje fiksatora s biološkim materijalom koji bi dodatno potaknuo obnovu hrskavice i ubrzao oporavak.

potrebno je ojačati mišiće kvadricepsa Zašto su ozljede koljena češće kod žena i što možete učiniti da zaštite svoja

Što donosi budućnost – od biomaterijala do genske terapije

Regenerativna medicina sve više postaje središte istraživanja u borbi protiv osteoartritisa. Znanstvenici rade na biomaterijalima koji mogu potaknuti rast stanica hrskavice, kao i na genskim terapijama koje bi mogle zaustaviti ili čak preokrenuti proces degeneracije.

Jedan od kandidata u kliničkim ispitivanjima je LNA043, lijek koji ciljano aktivira gene odgovorne za sintezu kolagena i obnovu hrskavičnog tkiva. U ranim fazama ispitivanja pokazao je povećanje debljine hrskavice i smanjenje boli. Paralelno se razvijaju i inhibitori inflammasoma, poput DFV890, koji djeluju na razini stanične upale i time usporavaju razgradnju zglobnih struktura.

Zanimljivo istraživanje objavljeno u ”Natureu” krajem 2025. opisuje upotrebu polimernih kapsula koje prenose gene izravno u oštećeni zglob, s ciljem da potaknu lokalnu regeneraciju tkiva bez potrebe za operacijom. U laboratorijskim uvjetima rezultati su ohrabrujući, no trebat će još nekoliko godina da se ove terapije primijene na ljudima u praksi.

Novi pristupi bez lijekova

Osim regenerativnih terapija, posljednjih se godina bilježi i napredak u nefarmakološkim pristupima. Meta-analiza objavljena na portalu News-Medical.net pokazala je da vježbe snage niskog intenziteta, hidroterapija i individualno prilagođene ortoze mogu imati jednaku učinkovitost u ublažavanju boli kao i lijekovi.

Neka istraživanja uključuju i niske doze radioterapije – terapiju koja je nekoć bila rezervirana za tumore, a sada se ispituje u vrlo malim dozama (npr. 3 Gy kroz više sesija). Ispostavilo se da takvo zračenje može privremeno smanjiti upalne procese i poboljšati pokretljivost kod kronične boli u koljenu.

osteoartritis Kako smanjiti ili ukloniti rizik od artritisa koljena