"Hipoteza je da se kod osoba koje imaju propusno crijevo češće javljaju simptomi poput nadimanja, vjetrova, preosjetljivosti na hranu i bolova. Može se reći da se još uvijek radi o medicinskom misteriju i 'sivoj zoni' znanosti jer nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na postojanje ovog stanja kod zdravih osoba. Ipak, poznato je da u našim crijevima živi više bakterija nego što ljudsko tijelo ima stanica. Također, crijevo je ujedno i najveći imunološki organ u kojem je smješteno više od 60 posto stanica imunološkog sustava.

Stoga funkciji crijevne barijere treba dati dužnu pažnju jer izvjesno je da crijevo igra vrlo važnu ulogu u obrani od poremećaja i bolesti. Stoga treba imati na umu da sve što unosimo u svoje tijelo crijevo mora savladati, zato mu treba osigurati one tvari koje djeluju povoljno na bakterije što žive u crijevu i stanice koje oblažu crijevo", objašnjava dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica.

Vrste bakterija koje žive u crijevima mogu imati ulogu u nastanku crijevne propusnosti

Neravnoteža sastava crijevnih bakterija ili mikrobiote, poznatija kao disbioza s posljedičnom sustavnom migracijom bakterija ili endotoksina, jedan je od ključnih čimbenika u pozadini kronične upale i kirurških komplikacija. Stoga se može zaključiti da sastav crijevne mikrobiote (bakterija koje žive u našim crijevima) može imati ulogu u nastanku crijevne propusnosti.

Dr. Vranešić Bender tumači: "Sastav crijevnih bakterija u osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima i vode život nalik ljudima kamenog doba ili slobodnim primatima poput čimpanzi. Neki znanstvenici smatraju da većina tjelesnih barijera postaje propusna za žive mikrobe i/ili mikrobne produkte kao posljedica disbioze. Postoji hipoteza da prolaz štetnih bakterija ili toksina kroz propusnu sluznicu crijeva, dišne organe, kožu, usnu šupljinu, vaginu, placentu, kao i propusnu krvno-moždanu barijeru, pogoduje pojavi različitih bolesti. Svemu tome vjerojatno može pridonijeti i kronični stres."

crijeva Zašto su crijeva naš drugi mozak i kako mogu utjecati i na psihičke smetnje?

Zdravlje Otkrij kako crijeva "odgovaraju" na različita emotivna stanja

Kada su crijeva bolesna to znači da niti ostatak tijela nije zdrav. Bolesna crijeva uzrok su intolerancije na hranu, alergije, fibromialgije (bolovi u mišićima i umor), kemijske osjetljivosti, nedovoljne apsorpcije vitamina i minerala u organizmu.

12 ključnih savjeta za zdrava crijeva

Prof. dr.sc. Stig Bengmark iz Švedske, koji se nakon svoje dugogodišnje karijere kirurga, profesora i predstojnika klinike posvetio istraživanjima o utjecaju hrane na zdravlje čovjeka, o čemu je prije nekoliko godina i u Zagrebu održao predavanje izdvojio je dvanaest temeljnih savjeta koje smatra ključnim za zdravlje mikrobiote, ali i za zdravlje općenito.

• Minimaliziraj unos namirnica kao što su rafinirani ugljikohidrati, žitarice, kruh, keksi, riža, tjestenina, kuhani gomolji uključujući krumpir. To su namirnice, koje se apsorbiraju visoko u tankom crijevu i imaju minimalnu korist za mikrobiotu.
• Dnevni unos fruktoze treba biti ispod 25 grama dnevno.
• Smanji unos mliječnih proizvoda, posebno maslac, sir i mlijeko u prahu, jer su bogati zasićenim mastima, hormonima za rast, kao što je IGF1.
• Smanji unos mesa, osobito slanine i kobasice.
• Drastično povećaj unos svježeg i sirovog zelja, svježih začina i povrća, bogatih antioksidansima, vlaknima, mineralima i hranjivim tvarima. Neki od njih kao što je Kurkuma, od velike su važnosti za raznolikost, rast i funkcije mikrobiota i razvoj imunoloških funkcija u tijelu.

• Smanji unos hrane, koja se grije iznad 100 stupnjeva Celzijevih.
• Trebaš smanjiti izloženost endotoksinima mikropskog porijekla koji potiče upale i kojeg puno ima u mesu koje nekoliko dana stoji (visi? suši se?), tvrdim sirevima, svinjetini i sladoledima.
• Eliminiraj ili smanji unos hrane bogate prototoksinima poput kazeina, gluten i zeina.
• Konzumiraj hranu bogatu vlaknima, niske kalorijske vrijednosti kao što su heljda, amarant, chia, lupina, proso, quinoa, sirak, taro, teff sl.
• Povećaj unos graha, graška, slanutka, leće, oraha i badema. Te su namirnice izvanredno bogate hranjivim tvarima i mineralima. Pripremljene na niskim temperaturama sve su od velikog značaja za održavanje bogate mikrobiote.
• Uzimaj samo one lijekove koje zaista moraš, jer lijekovi su kao i većina kemikalija štetni za mikrobiotu.
• Velike doze vitamina D i omega masnih kiselina, važne su protiv upala i za zdravu mikrobiotu.