Završetak ljetnog računanja vremena u noći sa subote na nedjelju, odnosno s 29. na 30. listopada, najavljuje dolazak duge i dosadne zime za veći dio Hrvatske. Stvari nisu tako loše, jer si dobila dodatni sat za spavanje, budući da se nedjelja tako produžuje na 25 sati.

Srce lakše podnosi jesensku promjenu sata

Švedski znanstvenici kažu kako vraćanje sata unatrag donosi nekoliko koristi po zdravlje. Proučivši podatke o tisućama pacijenata unazad dvadeset godina, zaključili su da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata uznazad.

Situacija je obrnuta u proljeće - stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed. Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena.

Organizmu lakše pada prelazak na zimsko, nego na ljetno vrijeme jer očito je manji napor spavati duže, nego kraće. Istraživanja pokazuju da se i ranoranioci i dugi spavači brže prilagođavaju produženju dana, nego preskakanju jednog sata. Osobito su noćne ptice, ljubitelji kasnog buđenja, pogođene proljetnom promjenom računanja vremena, koja im krade 60 minuta sna. Mnogima od njih trebaju tjedni da se naviknu na nužnost ranijeg buđenja.

Ako se ljudi osjetljiva srca raduju zimskom računanju vremena, pješaci i vozači moraju biti oprezniji u idućim tjednima. Američki su znanstvenici otkrili da se u mjesec dana nakon zadnje nedjelje u listopadu događa više prometnih nesreća nego u ostatku godine, dok je nesreća najmanje u prvim tjednima ljetnog računanja vremena.

Ovu pojavu vjerojatno uzrokuje raniji sumrak nakon što se kazaljke ili brojke na satu pomaknu za šezdeset minuta unatrag.

Promjene računanja vremena društvena su konvencija čija je svrha usklađivanje ljudskih aktivnosti s prirodnim svjetlom. Mnoge zemlje, od 1983. godine uključujući i Hrvatsku, krajem ožujka, kad počinje rano svitati, "preskaču" jedan sat da bi sumrak padao kasnije i da bi radnici i učenici što više poslova obavljali po danjem svjetlu. Kad dani postanu bitno kraći, sat vraćamo natrag kako se ne bismo ustajali po mrklom mraku – iako oni koji rade od šest ili sedam ujutro u ovo doba godine ne mogu izbjeći noćno buđenje.

Osjetljiv biološki sat

Prelasci na ljetno i zimsko vrijeme donose uštede gospodarstvu, no te se uštede ostvaruju na štetu bioritma. Ljudi i životinje imaju unutrašnji biološki sat koji je prirodno usklađen s dnevnim svjetlom, neovisno o onom što pokazuju uređaji za mjerenje vremena.

Prije no što je izumljena umjetna rasvjeta, ljudi su živjeli u skladu sa sunčevim svjetlom, budili su se u svitanje i povlačili se u dom u sumrak, kad god on padao. Danas mnogi ostaju budni i po noći, zahvaljujući rasvjeti, što također remeti tvoj unutrašnji sat.

Ipak, remećenje unutrašnjeg sata nije ništa novo i liječnici tvrde da smo se na to počeli navikavati davno prije no što su se vlastodršci sjetili ljetnog i zimskog računanja vremena.

'Istina je da pomicanje sata naprijed i natrag dva puta godišnje utječe na ljudski prirodni bioritam, no isto vrijedi i za noćnu rasvjetu. Stoga nema razloga za ukidanje ljetnog računanja vremena, jer ono organizmu ne nanosi ništa veću nepogodu od drugih stvari koje činiš da bis prilagodila vrijeme na satu svojim potrebama', poručio je dr. Louis Ptacek, istraživač sa Medicinskog zavoda Howard Hughes.

Ne produžuj spavanje

Iako je zimsko računanje vremena zapravo "normalno", a ljetno odmak od normale, veći dio godine, od kraja ožujka do kraja listopada, živiš prema ljetnoj shemi. Budući da je nedjeljno izležavanje većini vrlo slatko, mnogi ne odole iskušenju da na najduži dan godine odspavaju još jedan sat.

No to nije pametno, jer se nakon sedam mjeseci ljetnog računanja vremena izvodi nasilje nad ritmom na koji si navikla.

Stoga ti predlažemo da ovih dana ne spavaš ništa duže no inače. Jednostavno, ustani u isto vrijeme kad i prethodnih dana, a to znači kad sat "po novom" bude pokazivao sat manje nego prije prelaska na zimsko računanje vremena!