Malo toga se može mjeriti s užitkom buđenja nakon dobro prospavane noći. Kako bi se osjećala odmorno, odrasla osoba bi trebala tijekom noći odspavati od sedam do devet sati. Djeci, ovisno o dobi, potrebno je nešto više sna, od 11 do 18 sati. Nažalost, rijetki spavaju dovoljno.

1. Izgubiš san, dobiješ kile?

Kakve veze ima san s debljinom, pitaš se? Čini se da ima mnogo. Spavanje je važno jer regulira razinu crijevnog hormona grelina povezanog s apetitom (grelin čini hranu privlačnijom), i hormona leptina koji nam javlja da smo siti i da trebamo prestati jesti.

Nedovoljno sna uzrokuje izlučivanje previše grelina i premalo leptina, što rezultira nakupljanjem suvišnih kilograma.

Prema istraživanju američkog profesora Jamesa Gangwischa sa Sveučilišta Columbia, osobe koje spavaju samo pet sati ili manje, imaju za 60 posto veći rizik od pretilosti, od onih koji spavaju sedam sati.

Također, oni koji spavaju manje imaju za 47 posto veći rizik obolijevanja od dijabetesa i 60 posto veće šanse za dobivanje povišenog krvnog tlaka.

Pročitaj savjete za zdravi san stručnjaka iz tvrtke Pavletić...

Spavanje i depresija

Djeca su nakon neprospavane noći često razdražljiva i nemirna, a to obično pokazuju agresivnim ponašanjem. Odrasli, tu naravno ne zaostaju.

2. Više sna, manje depresije...

Sjećaš se kako si se osjećao zadnji put kada si ostao vani neplanirano dugo tijekom radnog tjedna? Sljedeći dan ti nije baš bilo do društva, zar ne?

Nova studija s londonskog sveučilišta pokazala je da djeca koja imaju poremećaje u spavanju kao što je nesanica ili često buđenje tijekom noći, imaju veću sklonost razvijanju depresije kasnije u životu.

Djeca čiji roditelji dopuštaju da ostanu budna do ponoći ili čak duže, imaju 24 posto veće šanse da budu depresivna kasnije u životu, i 20 posto veće šanse da imaju suicidalne misli, podaci su koji su nedavno objavljeni u službenom glasilu američkog Društva za spavanje.

3. Želiš obnoviti sjećanje? Naspavaj se...

Tijekom sna sjećanja na nedavne događaje se obnavljaju i veće su šanse da ćeš ih što duže zadržati u pamćenju.

Saznaj zašto pravi jastuk donosi lijepe snove...

Jačanje memorije

4. Bolji rezultati u školi

Kvalitetan san je osobito značajan za školarce i studente jer se tijekom dubokog sna, mozak odmara i obnavlja sposobnost memoriranja.

Nizozemsko istraživanje je pokazalo da su djeca koja su se kvalitetno naspavala, postizala bolje rezultate u školi i imala veću koncentraciju u praćenju nastave.

5. Ne vozi umoran

Umorni vozači su jednaka opasnost u prometu kao što su pijani vozači. Nedovoljno sna smanjuje koncentraciju i reflekse kod vozača.

Problemi s koncentracijom, osjećaj težine u kapcima i često treptanje samo su neki od simptoma umora koje kad osjetiš trebaš prestati voziti, uzeti taxi ili krenuti pješice.

Mišljenje stručnjaka

Stručni savjetnik za dobar san tvrtke Pavletić, radiestezist, elektroakupunkturni dijagnostičar i informoterapeut Božidar Težak objašnjava zašto je važno spavati.

Neki će ljudi reći da je gubljenje vremena, a neki će se složiti sa Shakespearom koji je san nazvao "nježnom sestrom Majke prirode" ili "san plete mekano uzglavlje" i "glavni je hranitelj na gozbi života".

Svakako moramo se složiti da je san glavni i odgovorni za  tjelesnu temperaturu, krvni tlak, lučenje raznih hormona (posebno melatonina i seratonina), pretilost, suzbijanje infekcija, depresiju, sprječavanja dijabetesa, te brojne druge funkcije uma i tijela.

Bog nam je podario dva izvora energije koja su nam potrebna za naše dnevne aktivnosti. To su hrana i piće i apsorbiranje prirodne energije iz atmosfere. Kako povećavamo dnevnu aktivnost, posebno fizičku, tako imamo i veću potrebu za hranom i pićem, jer prirodna energija dotiče približno istim intenzitetom.

Noć je vrijeme kada naše fizičke aktivnosti opadaju i stvaramo mogućnost većeg apsorbiranja i akumulacije prirodne energije.

Dakle, ukoliko imamo smetnje u apsorbiranju i akumuliranju prirodne energije, kroz dan ćemo imati veću potrebu za hranom i pićem kako bi imali dovoljnu količinu energije za aktivnost. 

Smetnje u dobrom spavanju možemo pronaći u lošem krevetu, lošem položaju kreveta, neprirodnim materijalima objekta i odjeće i prisutnosti raznih štetnih zračenja. Što nam može pomoći da dobro spavamo?

Prije svega, vrijeme spavanja koje bi moralo otprilike biti od 22 sata do 06 sati, zatim dobar i udoban krevet koji ima pravilan položaj i "čisti" prostor od štetnih zračenja. Što to podrazumijevamo pod dobrim i udobnim krevetom?

Svakako da je proizveden od prirodnih materijala, opremljen kvalitetnim madracem i prekriven potpuno prozračnim prirodnim materijalima koji ne iritiraju tijelo (vuna, pamuk i sl.), približno u položaju sjever - jug i da je preventivno zaštićen od štetnih zračenja.

Krevet nas mora privlačiti, krevetu se moramo radovati i u krevet bi morali više investirati od npr.: automobila, tehnike i sl. Ne znamo što je bilo prije kokoš ili jaje, ali duboko vjerujem, s obzirom da trećinu života prespavamo, da je dobar san preduvjet da ćemo biti spremniji i sposobniji stvoriti sve drugo što nam je potrebno za život i svakako očuvati najvrednije na svijetu - zdravlje.