Izvješće Zajedničkog stručnog sastanka o procjeni mikrobiološkog rizika (JEMRA), koje je objavljeno u prosincu 2024., pokazalo je da je norovirus vodeći uzročnik bolesti koje se prenose hranom. Kako je navedeno u izvješću, do ovog su zaključka došli nakon što su napravili "pregled virusa za koje je poznato da su povezani s bolestima koje se prenose hranom kod ljudi. Učestalost bolesti i klinička ozbiljnost bolesti, kao i kombinacija virus-hrana, rangirani su u kontekstu bolesti izazvanih hranom", piše Food&Wine.

Izvješće je imalo polukvantitativni pristup, što znači da su u obzir uzete i konkretne brojke kao i "stručno znanje" autora izvješća.

Što se tiče hrane koja je najvjerojatnije povezana s norovirusom, povjerenstvo je otkrilo da je to obično gotova hrana, smrznuto bobičasto voće i školjke.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objašnjava da su proljev, povraćanje, mučnina i bolovi u trbuhu najčešći simptomi norovirusa. Međutim, također mogu biti prisutni simptomi kao što su groznica, glavobolja i bolovi u tijelu.

"Procjenjuje se da norovirus svake godine uzrokuje 125 milijuna slučajeva bolesti izazvanih hranom i 35 000 smrtnih slučajeva diljem svijeta", dodali su autori zajedničkog izvješća. Prema CDC-u, uzrokuje 2500 slučaja izbijanja bolesti samo u SAD-u, što čini 58 % bolesti koje se prenose hranom u zemlji.

"Norovirus je vrlo zarazan, a izbijanje slučajeva virusa povezano je s hranom s niskom razinom kontaminacije. Virusna kontaminacija može se pojaviti u cijelom prehrambenom lancu. Teški ishodi, uključujući hospitalizaciju i smrt, uglavnom pogađaju djecu mlađu od pet godina, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom koje mogu širiti ​​virus dulje vrijeme."

visoko infektivan virus Norovirus: Simptomi, način širenja, liječenje i prevencija

Uz norovirus na nepopularnoj listi nalazi se i hepatitis A, koji je druga po redu najraširenija virusna bolest. Prema izvješću, godišnje uzrokuje 14 milijuna slučajeva bolesti izazvanih hranom i 28 000 smrtnih slučajeva diljem svijeta.

"Postoje značajne regionalne razlike u udjelu slučajeva hepatitisa A koji se pripisuju hrani zbog endemske prevalencije i korištenja cjepiva", dodaje se.

"Međunarodna trgovina hranom igra važnu ulogu u prijenosu virusa na osjetljivu populaciju. Veća usklađenost s međunarodnim standardima, npr. dobrim poljoprivrednim i higijenskim praksama, vjerojatno će smanjiti globalni prijenos." Izvješće dodaje da se prijenos najčešće povezuje sa školjkama, smrznutim bobičastim voćem i gotovom hranom.

Svjetski dan hepatitisa Što treba znati o razlikama između hepatitisa A, B i C

A na trećem mjestu je virus hepatitisa E, za koji izvješće navodi da je "jedinstven među virusima koji se prenose hranom" jer je "zoonotski patogen s mnogim asimptomatskim životinjskim nositeljima, posebice svinjama".

Napomenuto je da ne postoji globalna procjena slučajeva pripisanih hrani, ali da su zemlje koje su istraživale njegovo širenje "utvrdile da su njihove prethodne procjene preniske". Hepatitis E, dodaje se u izvješću, može uzrokovati teške bolesti, osobito kod osoba s postojećim zdravstvenim stanjima, te može dovesti do ciroze jetre i neuroloških oštećenja.

"Nedovoljno kuhani svinjski proizvodi, uključujući jetru ili sirovu kobasicu koja sadrži jetru ili krv, kao i jetrena pašteta, glavna su hrana zaražena virusom hepatitisa E", upozorava se.

Najraširenije virusne bolesti koje se prenose hranom

• Norovirus : 125 milijuna slučajeva i 35 000 smrtnih slučajeva godišnje
• Hepatitis A : 14 milijuna slučajeva i 28 000 smrtnih slučajeva godišnje
• Hepatitis E : 3,3 milijuna slučajeva i 44 000 smrtnih slučajeva godišnje

Međutim, brojni drugi virusi, uključujući astrovirus, sapovirus, enterovirus, crijevni adenovirus i rotavirus, mogli bi ih zapravo brojčano nadmašiti. Tim je izjavio da "nema dovoljno podataka za rangiranje hrane koja bi mogla biti kontaminirana" ovim virusima.

Iako je sve ovo alarmantno, autori su također izjavili da bi poboljšani nadzor i bolje izvješćivanje o slučajevima ovih bolesti koje se prenose hranom mogli pomoći u kontroli ili spriječiti njihovo širenje.

"Stručni odbor preporučuje da zemlje članice razmotre razvijanje kapaciteta za obuku i usvajanje ovih metoda za otkrivanje virusa u hrani i okolišu", zaključuje se.

"Ovakvim pristupom može se potencijalno poboljšati znanje o atribuciji hrane, podržati analiza rizika i smanjiti broj virusnih bolesti koje se prenose hranom u cijelom svijetu. Odgovarajuće globalne radnje pomoći će u ublažavanju očekivanog porasta rizika od ovih virusnih bolesti. Rizici od virusnih bolesti koje se prenose hranom povećavaju se zbog rasta populacije, klimatske krize, i globalizacije lanaca opskrbe hranom."

" I na kraju, bolje osposobljavanje i detekcija mogli bi spasiti milijune života širom svijeta."

Štetne bakterije brzo rastu 7 navika prilikom kuhanja koje mogu biti opasne