Otkriveno pet podtipova Alzheimerove bolesti, a to bi moglo brže dovesti do otkrića lijeka

Unsplash Znanstvenici su otkrili da postoji pet tipova Alzheimerove bolesti što bi moglo dovesti do konačnog otkrića lijeka za ovu bolest
Znanstvenici su otkrili da postoji pet tipova Alzheimerove bolesti što bi mogao biti razlog zbog kojeg se neki lijekovi čine neučinkovitima protiv tog stanja, odnosno ovo otkriće moglo bi dovesti do konačnog otkrića lijeka za Alzheimerovu bolest.
Vidi originalni članak

Do ovog su zaključka došli nizozemski stručnjaci nakon ispitivanja proteina u cerebrospinalnoj tekućini iz mozga i kralježnice, više od 400 pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Analizirajući te proteine, otkrili su ključne razlike, razdvajajući ono što je nekada bilo jedinstveno stanje u pet različitih podtipova, s različitim kliničkim napredovanjem i očekivanim životnim vijekom. Identificirajući specifične tipove bolesti, znanstvenici se nadaju da će moći stvoriti ciljane, a time i učinkovitije tretmane. Studija je objavljena u časopisu Nature Aging.

Alzheimerova bolest, vodeći uzrok demencije, progresivna je bolest mozga u kojoj nakupljanje abnormalnih proteina uzrokuje odumiranje živčanih stanica. Kako te stanice umiru, funkcije koje pružaju postupno se gube, oduzimajući ljudima pamćenje, orijentaciju i sposobnost razmišljanja i zaključivanja. Ne postoji lijek, a osobe s Alzheimerovom bolešću imaju sve veću potrebu za njegom kako bolest napreduje.

Alzherimerova bolest Tatjana Jurić: "Gledala sam kako moju majku obuzima bolest"

Podtip 1

  • Više razine rasta moždanih stanica
  • Više razine tau proteina
  • Viša dob preživljenja 8, 9 godina
  • Uočen genetski rizik
  • Najbolji potencijalni način liječenja - tretman antitiejlima

Podtip 2

  • Preaktivan imunološki sustav doprinosi bolesti
  • Teža atrofija mozga
  • Više razine tau proteina
  • Potencijalno najbolji tretman - imunosupresivi

Podtip 3

  • Disregulacija RNA
  • Niža dob preživljenja 5, 6 godina
  • Više razine tau proteina
  • Prisutna različita mješavina proteina
  • Uočen genetski rizik
  • Potencijalno najbolji tretman - lijekovi koji obnavljaju funkciju RNK

Podtip 4

  • Disfunkcija krvnih žila u mozgu
  • Teža atrofija mozga
  • Sporiji rast moždanih stanica
  • Veći udio proteina povezanih s imunološkim stanicama
  • Uočen genetski rizik
  • Potencijalno najbolji tretman - lijekovi za kontrolu bijelih krvnih stanica

Podtip 5

  • Oštećenje moždano-krvne barijere
  • Češća mikrokrvarenja u mozgu i sporiji rast moždanih stanica
  • Uočen genetski rizik
  • Potencijalno najbolji tretman - cerebrovaskularni lijekovi

istraživanje Jedan problem prilikom hodanja može biti rani znak Alzheimerove bolesti

Utvrđeno je da podtip jedan uzrokuje neobično visoku razinu rasta moždanih stanica, potičući proizvodnju abnormalnih proteina koji potiču Alzheimerovu bolest. Bolesnici s ovim podtipom imali su najdulji prosječni životni vijek u usporedbi s drugim podtipovima, u prosjeku živeći devet godina nakon dijagnoze.

Drugi podtip Alzheimerove bolesti bio je uzrokovan problemima s imunološkim sustavom, dok se treća iteracija odnosila na probleme s proizvodnjom proteina u mozgu. Četvrti podtip bio je povezan s problemima s opskrbom krvi u mozgu, dok je peti potaknuo probleme s krvno-moždanom barijerom, koja inače sprječava veće tvari da dopru do delikatnog tkiva mozga.

Pacijenti s drugom i četvrtom varijacijom imali su najveću atrofiju mozga - kada mozak gubi neurone, što dovodi do problema s razmišljanjem i pamćenjem, otkrili su rezultati magnetne rezonance. Ali, pacijenti s podtipom tri imali su najgore napredovanje bolesti, u prosjeku su živjeli samo pet i pol godina nakon dijagnoze. Neki od proteina identificiranih u svakoj podvrsti također su povezani s određenim genima, što znači da su neki ljudi prirodno skloniji jednoj vrsti Alzheimerove bolesti.

Autori kažu da ovi rezultati mogu objasniti zašto su neki prethodno testirani lijekovi za Alzheimerovu bolest bili neuspješni ili lošiji u kliničkim ispitivanjima, unatoč obećavajućim rezultatima u laboratoriju. Prema toj teoriji čini se da svaki podtip ima malo drugačiji uzrok i sastav abnormalnog nakupljanja proteina, lijekovi mogu djelovati samo na neke ili jednu skupinu pacijenata. Ovo ne utječe samo na učinkovitost lijeka, već i na sigurnost, budući da bi različiti lijekovi mogli opasno djelovati na neke podtipove. Autori studije upozorili su: "Na primjer, dok antitijela mogu lakše prijeći krvno-moždanu barijeru u podtipu 5, te osobe mogu biti izložene povećanom riziku od cerebralnog krvarenja do kojeg može doći pri liječenju antitijelima". Istraživači su rekli da njihovi rezultati naglašavaju potrebu za personaliziranim tretmanima za pacijente s Alzheimerovom bolešću.

lijek za Alzheimerovu bolest 7 najznačajnijih medicinskih postignuća u 2023. godini

Napredak u otkrivanju potencijalnog lijeka za Alzheimerovu bolest

Neki od ranih znakova da netko ima Alzheimerovu bolest uključuju: zaboravljanje nedavnih razgovora ili događaja, gubljenje predmeta, zaboravljanje imena mjesta i predmeta, poteškoće s pronalaženjem prave riječi, ponavljanje pitanja, loša prosudbu i teže donošenje odluka.

Trenutačno ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, već je liječenje usmjereno na ublažavanje simptoma. Međutim, u prošloj godini bilo je nekih pomaka koji daju nadu. Ispitivanja iz 2023. pokazala su da novi lijek donanemab može očistiti abnormalne proteine koji pokreću bolest, usporavajući rano napredovanje Alzheimerove bolesti do 60 posto. O tom otkriću govori se kao o 'prekretnica' u borbi protiv bolesti. Drugi istraživači rade na cjepivu protiv Alzheimerove bolesti, dok su neki timovi izradili studije koje pokazuju da 'napajanje' mozga strujom niskog intenziteta dva puta dnevno može smanjiti simptome demencije.

 

istraživanja Visoki kolesterol i visoki krvni tlak povećavaju rizik za Alzheimerovu bolest

21. 9. svjetski dan Alzheimerove bolesti Kako sam primijetila da mog supruga "obuzima" Alzheimerova bolest

 

 

Posjeti missZDRAVA.hr