Neredoviti obrazac spavanja povećava rizik od moždanog i srčanog udara, pokazalo je istraživanje
Nepridržavanje redovitog vremena za odlazak u krevet i buđenje povećava rizik od moždanog udara, srčanog udara i zatajenja srca za 26 posto, čak i za one koji spavaju cijelu noć, sugerira najopsežnija studija te vrste. Prethodne studije bile su usredotočene na veze između trajanja sna i zdravstvenih ishoda, a ljudima se savjetovalo da spavaju oko sedam do devet sati noću. Taj savjet i dalje vrijedi, ali istraživači se sve više usredotočuju na obrasce spavanja, a posebno na utjecaj neredovitog sna – definiranog kao varijacije u vremenu u kojem osoba odlazi spavati i u kojem se vremenu budi.
Nova studija otkrila je da je neredovito spavanje – odlazak na spavanje i buđenje u različito vrijeme svaki dan – bilo “snažno povezano” s većim rizikom od ozbiljnih štetnih kardiovaskularnih događaja. Čak i osam sati sna nije bilo dovoljno da ublaži štetne učinke stalnog mijenjanja vremena spavanja i buđenja, kažu stručnjaci.
U istraživanju, objavljenom u Journal of Epidemiology and Community Health, sudjelovalo je 72 269 ljudi u dobi od 40 do 79 godina. “Trebali bismo nastojati probuditi se i zaspati unutar 30 minuta u isto vrijeme svake noći i svakog jutra, uključujući vikende. Unutar sat vremena od istog vremena spavanja i buđenja je dobro, ali manje dobro nego unutar 30 minuta, a još je bolje imati nultu varijaciju. Više od jednog sata razlike svake noći i svakog jutra znači neredovit san. To može imati negativne učinke na zdravlje. Što ste bliže nultoj varijaciji, to bolje", rekao je za The Guardian vodeći autor studije Jean-Philippe Chaput sa Sveučilišta u Ottawi. “Nitko nije savršen tijekom cijele godine, a ako nemate redovan obrazac spavanja jedan ili dva dana u tjednu, to vas neće ubiti. Ali ako opetovano imate neredovit san, pet ili šest dana u tjednu, onda to postaje kronično, a to je problem”.
Chaput je rekao da je buđenje u isto vrijeme svaki dan važnije od odlaska u krevet u isto vrijeme. “Buđenje u različito vrijeme svako jutro stvarno remeti vaš unutarnji sat, a to može imati negativne zdravstvene posljedice”, rekao je. "Ako morate vikendom nadoknaditi san koji ste propustili tijekom tjedna, onda je bolje otići u krevet ranije nego duže spavati, a i dalje biste se trebali pokušati probuditi u isto vrijeme, čak i subotom i nedjeljom".
U studiji su sudionici nosili uređaj za praćenje aktivnosti sedam dana kako bi zabilježili svoj san, a stručnjaci su zatim izračunali indeks pravilnosti spavanja (SRI) za svaku osobu. Zabilježili su dnevnu varijabilnost u vremenu odlaska na spavanje, vremenu buđenja, trajanju spavanja i vremenu buđenja tijekom noći, a ljudi su dobili bodove u rasponu od 0 (vrlo nepravilan) do 100 (savršeno pravilan obrazac spavanja i buđenja). Sudionici su bili raspoređeni u skupinu s neredovitim spavanjem (SRI rezultat manji od 71,6), skupinu s umjereno neredovitim spavanjem (SRI između 71,6 i 87,3) ili skupinu s redovitim spavanjem (SRI rezultat veći od 87,3). Ljudi su zatim praćeni osam godina.
Čak i nakon uzimanja u obzir čimbenika koji bi mogli utjecati na rezultate, neredoviti spavači imali su 26 posto veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar, zatajenje srca ili srčani udar od onih koji su redovito spavali, pokazalo je istraživanje. Umjereno neredoviti spavači imali su osam posto veću vjerojatnost da će im se dogoditi isto. Istraživači su otkrili da je SRI rezultat kontinuirana mjera, pri čemu se rizik od srčanog i moždanog udara povećava što su nepravilniji obrasci spavanja.
Preporučena količina sna za osobe od 18 do 64 godine je sedam do devet sati noću, a sedam do osam sati za one od 65 i više godina. Studija je pokazala da je veći udio onih koji redovito spavaju (61 posto) ispunio preporučenu kvotu spavanja od onih koji ne spavaju redovito (48 posto). Ali to nije imalo utjecaja na zdravlje srca neredovitih spavača, koji su imali isti veći rizik od moždanog i srčanog udara čak i ako su dovoljno spavali. Nasuprot tome, kod umjereno neredovitih spavača rizik se smanjio ako su dovoljno spavali.
Ovo je bila promatračka studija i kao takva nije mogla utvrditi uzrok i posljedicu, a istraživači su priznali različita ograničenja svojih otkrića. No zaključili su da nalazi upućuju na to da je neredoviti obrazac spavanja snažno povezano s rizikom od ozbiljnih štetnih kardiovaskularnih događaja kod odraslih, bez obzira na to jesu li ispunjene preporučene kvote spavanja ili ne. "Što je još važnije, naši rezultati sugeriraju da redovitost spavanja može biti važnija od dovoljnog trajanja sna u moduliranju rizika od velikih štetnih kardiovaskularnih događaja", dodali su istraživači.