Nakon 50. nije kasno: trajni gubitak kilograma povezuje se s manjim rizikom od raka dojke
Promjene na vagi nakon pedesete mnoge žene ne prihvaćaju jednostavno i lako. Uz menopauzu, drukčiji ritam života, manjak sna, stres i promjene u metabolizmu održavanje tjelesne mase može biti puno zahtjevnije nego prije. Zato je ohrabrujuće čuti da za zdravlje nije nužno riječ o velikim i naglim promjenama.
Analiza objavljena u stručnom časopisu Journal of the National Cancer Institute obuhvatila je podatke više od 180 tisuća žena u dobi od 50 godina naviše. Istraživači su pratili promjene njihove tjelesne mase tijekom približno deset godina, a potom i pojavnost raka dojke.
Rezultati su pokazali da je kod žena koje su izgubile najmanje dva kilograma i nisu ih ponovno dobile, zabilježen je niži rizik od raka dojke u usporedbi sa ženama čija je težina ostala stabilna. Što je gubitak bio veći, povezanost s nižim rizikom bila je izraženija.
Najjasnija poveznica je bila kod žena koje nisu koristile hormonsku terapiju nakon menopauze. U toj skupini žene koje su trajno izgubile između dva i 4,5 kilograma imale su oko 18 posto niži rizik, dok je kod onih koje su održale gubitak od devet ili više kilograma rizik bio oko 32 posto niži u odnosu na žene bez promjene težine.
Zašto je menopauza važna?
Odnos tjelesne mase i raka dojke nije jednak u svakoj životnoj dobi. Nakon menopauze masno tkivo postaje važan izvor estrogena, a veće razine tog hormona mogu utjecati na razvoj nekih vrsta raka dojke. Višak masnog tkiva povezan je i s kroničnom upalom te promjenama u metabolizmu inzulina.
To, naravno, ne znači da se rak dojke može svesti na broj na vagi. Na rizik utječu brojni čimbenici: dob, nasljedna sklonost, hormoni, alkohol, razina tjelesne aktivnosti, reproduktivna povijest i mnogi drugi. Ova studija ne može dokazati da je upravo gubitak kilograma izravno spriječio bolest, nego pokazuje povezanost koju vrijedi ozbiljno shvatiti.
Fokus nije na dijeti, nego na navikama koje ostaju
Najvažnija poruka nije da treba krenuti u restriktivnu dijetu. Naprotiv, istraživanje posebno naglašava važnost održavanja promjene. Kilogrami koji se izgube u nekoliko tjedana, a zatim brzo vrate, nisu isto što i postupno stvaranje navika koje se mogu zadržati godinama.
To može značiti više svakodnevnog kretanja koje nam je ugodno – brže šetnje, plivanje, ples ili vožnju bicikla – redovitije obroke, više povrća i vlakana, dovoljno sna te manje alkohola. Cilj nije “idealna” težina, nego održiv način života koji podržava zdravlje.
Važno je pritom izbjegavati krivnju. Tijelo se s godinama mijenja, a težina nije pokazatelj nečije vrijednosti ni jedina mjera zdravlja. Ako želite smršavjeti, osobito uz kroničnu bolest, terapiju ili nagle promjene tjelesne mase, najbolje je plan dogovoriti s liječnikom ili nutricionistom.
Uz zdrave navike, važan dio brige o zdravlju dojki ostaju redoviti pregledi i odaziv na mamografiju prema preporuci liječnika. Promjene životnog stila mogu pomoći smanjiti dio rizika, ali ne mogu ga u potpunosti ukloniti.