Znanstvenici diljem svijeta traže načine kako povećati izglede za brži i učinkovitiji oporavak. Jedna od najnovijih metoda dolazi sa Sveučilišta Emory, gdje su istraživači usmjerili pozornost na PET skenove mozga. Oni vjeruju da bi ovi skenovi mogli pomoći u predviđanju koja će osoba bolje reagirati na SSRI antidepresive, a koja će više koristi imati od kognitivno-bihevioralne terapije (KBT).

Mozak kao vodič prema pravom liječenju

U istraživanju je sudjelovalo 65 osoba s dijagnozom depresije. Njihovi mozgovi skenirani su prije početka liječenja, nakon čega su sudionici nasumično podijeljeni u dvije skupine: jednu koja je prošla 12-tjedni program psihoterapije, dok je druga uzimala antidepresive. Na kraju ispitivanja, samo 38 sudionika jasno je reagiralo na jedan od tretmana – 12 ih je imalo uspjeha s psihoterapijom, dok devet nije pokazalo napredak. S druge strane, 11 sudionika pozitivno je reagiralo na antidepresive, dok ih je šest ostalo bez značajnog poboljšanja.

Znanstvenici su usporedili rezultate liječenja s PET skenovima, koji su pokazali razine aktivnosti u različitim dijelovima mozga. Otkriveno je da osobe s manjom aktivnošću insule, dijela mozga zaduženog za emocije i samosvijest, bolje reagiraju na kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT). S druge strane, osobe s višom aktivnošću insule imale su veće koristi od antidepresiva. 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli @teabasicc

Depresija utječe na svakodnevne aktivnosti Depresija: Uzroci, simptomi i kako ih prepoznati

Dug put do praktične primjene

Iako ovi nalazi zvuče obećavajuće, stručnjaci upozoravaju da je riječ o vrlo ranoj fazi istraživanja. Dr. Daniel Carlat, profesor psihijatrije na Sveučilištu Tufts, naglašava da je potrebno još mnogo godina rada kako bi se ova metoda mogla koristiti u svakodnevnoj medicinskoj praksi. "Ovaj rad je intrigantan, ali još uvijek vrlo preliminaran", ističe Carlat za National Public Radio, dodajući kako će vjerojatno trebati 10 do 15 godina dodatnih istraživanja da bi ova metoda postala pouzdan alat za liječnike.

Osim PET skenova, istražuju se i druge metode za pronalaženje tzv. biomarkera – signala u tijelu koji bi mogli predvidjeti najbolji tretman za depresiju. Tu su EEG-ovi (mjerenje električne aktivnosti mozga), analize krvi koje traže razlike u proteinima, genima ili imunološkim čimbenicima, ali i testovi kognitivnih sposobnosti poput pamćenja i vremena reakcije. 

vježbanjem protiv depresije Tjelovježba može biti učinkovita "terapija" za probleme mentalnog zdravlja

Budućnost liječenja depresije

Znanstvenici se nadaju razvoju jednostavnog i pristupačnog testa, poput analize krvi za kolesterol, koji bi mogao pomoći u početnoj dijagnozi i odabiru liječenja. Složeni i skupi testovi, poput PET skenova, mogli bi biti rezervirani za slučajeve rezistentne depresije – kada pacijenti ne reagiraju na standardne tretmane.

Dr. Madhukar Trivedi, profesor psihijatrije sa Sveučilišta Texas Southwestern, trenutno vodi kliničko ispitivanje EMBARC, čiji je cilj testirati široki spektar biomarkera za depresiju. "Jednostavni testovi mogli bi se koristiti za inicijalni pregled, dok bi složeniji, poput PET skenova, mogli pomoći onima kod kojih dosadašnji tretmani nisu dali rezultate", kaže Trivedi za NPR.

Osim potencijala za brže liječenje, troškovna učinkovitost ovih metoda također igra ključnu ulogu. "Trošak jednog PET skena mogao bi biti manji od troškova lijekova za cijelu godinu neučinkovitog liječenja", ističe dr. Daniel Silverman iz Medicinskog centra UCLA u članku Mogu li snimke mozga otkriti pravi tretman za depresiju? No, možda je još važniji podatak da bi pravovremeni odabir tretmana mogao spasiti pacijente od mjeseci, pa čak i godina patnje. Dok čekamo razvoj tih testova, jasno je da znanost neumorno radi na tome da liječenje depresije postane brže, učinkovitije i personaliziranije. 

Antonela golobić otvoreno o depresiji "Mislila sam da me depresija koči u puno stvari, ali sad vidim da me samo pogurala naprijed da probijem svoje granice"