Sindrom kroničnog umora

Jedan od 20 ljudi stalno je umoran i bezvoljan. Takvo ga stanje drži i kad se ne napreže, a ne popušta ni nakon spavanja. Okolina mu ne vjeruje i optužuje ga za muljanje.

Zamisli da godinama ne možeš raditi više od par sati dnevno i da odmah nakon posla moraš leći, jer si "u komi" od umora. Ili da osjećaš prodornu bol u raznim dijelovima tijela istodobno, da nemaš snage obavljati svakodnevne kućne poslove i da su ti koncentracija i pamćenje na niskim granama.

Ovaj se složeni poremećaj zove sindrom kroničnog umora, a prate ga dvije loše okolnosti: za njega nema lijeka, a zdravi ne vjeruju da postoji.

'Život ljudi koji pate od sindroma kroničnog umora vrlo je težak, a pogoršava ga nerazumijevanje okoline', kaže švedski neuropsihijatar Hakan Engqvist.

'Iako je neupućeni ljudi ne poznaju ili potcjenjuju, ovo je teška bolest koja uništava živote', dodaje.

Lažna gripa

Sindrom kroničnog umora obuhvaća niz tegoba, koje po intenzitetu variraju od pacijenta do pacijenta, a s vremenom jačaju i slabe i kod istog čovjeka. Tipične su tegobe tjelesna slabost, pospanost, potreba za ležanjem, nizak tlak i bezvoljnost. Neki pacijenti imaju kronično povišenu temperaturu, bolove po tijelu i trnce u udovima.

U mnogim slučajevima ovaj sindrom počinje kao stanje koje nalikuje na gripu, ali nije uzrokovano virusom gripe. Pacijent opaža da nešto nije u redu kad ta lažna gripa ne prestaje, već se oteže tjednima i mjesecima. Obično su potrebne godine pretraga da bi liječnici napokon postavili dijagnozu sindroma kroničnog umora. Liječnici starije škole u mnogim slučajevima neće se ni sjetiti ove dijagnoze, već će posumnjati da si je pacijent nešto "umislio", a to ne može biti dalje od istine.

Tehnikama snimanja mozga istraživači su otkrili da oboljeli od sindroma kroničnog umora imaju značajne abnormalnosti mozga u usporedbi sa zdravima.

Uzroci: stres ili virus?

Uzrok sindroma kroničnog umora nije otkriven, ali postoje jake naznake da ga izaziva stres, primjerice dugotrajan velik napor, težak gubitak, nesreća ili nasilje. Jedno je britansko istraživanje pokazalo da je kod kronično umornih ljudi stopa stresnih događaja u tri mjeseca prije nastupa bolesti bila devet puta viša nego kod zdravih ljudi. 

Neki stručnjaci špekuliraju da je za ovu bolest odgovoran i neki virus, pa je moguće da je uzrokuje kombinacija stresa i virusa.

Stresnu teoriju potvrđuje i prisustvo depresivno-anksioznog poremećaja uoči nastupa kroničnog umora, jer i depresiju i anksioznost također najčešće izaziva stres. No, depresija i anksioznost mogu biti i posljedica kroničnog umora, jer su stalan umor i nesposobnost normalnog djelovanja stresni sami po sebi. U svakom slučaju, dvije trećine ljudi koji trpe od kroničnog umora imaju i anksioznu depresiju, a dvije trećine anksiozno-depresivnih boluju i od kroničnog umora.

Kako si olakšati život

Zasad nije poznat lijek koji bi u potpunosti uklonio tegobe koje uzrokuje ovaj sindrom, ali ima nekoliko metoda koje mogu život učiniti podnošljivim, gotovo normalnim.

Primjerice, zdrava prehrana puna svježeg voća i povrća, integralnih žitarica, mahunarki i plodova mora uz eventualne vitaminsko-mineralne preparate i biljna sredstva poput ginsenga mnogima dižu energiju i volju za život.

Poželjno je svladati tehnike opuštanja kao što je autogeni trening, joga ili transcendentalna meditacija, koje ublažuju rad stresnog centra u mozgu. Psihoterapija se također preporučuje radi psihološke podrške.

Budući da je umor osnovna komponenta ove bolesti, razumljivo je da ne dolazi u obzir terapija sportom, ali lagano i postepeno uvođenje u aktivnost također je preporučljivo i daje rezultata.

Ako okolina ignorira tvoje tegobe, pribavi dijagnozu i pokaži im je, a u međuvremenu predoči im ovaj članak – više se neće moći praviti da ne znaju što ti je!