Hormonska nadomjesna terapija povezana s manjim rizikom od demencije kod žena
Starije žene koje koriste specifičan oblik hormonske nadomjesne terapije liječenja (HNT) mogle bi imati manji rizik od razvoja fizičkih znakova Alzheimerove bolesti u mozgu, pokazuje novo istraživanje.
Znanstvenici su otkrili da su žene kojima je propisana HNT koja sadrži samo estrogen imale manju vjerojatnost razvoja demencije.
Osim toga, istraživanje je pokazalo da su žene koje su primale ovu terapiju bile manje sklone gubitku pamćenja i funkcionalnom padu povezanom sa starenjem.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se zaključci istraživanja "ne mogu nužno primijeniti na sve žene koje danas razmatraju hormonsku nadomjesnu terapiju", budući da se terapija koja sadrži samo estrogen najčešće propisuje ženama koje su imale histerektomiju.
Istraživanje je obuhvatilo više od 20 000 žena
Za potrebe studije, objavljene u časopisu Neurology, istraživači sa Sveučilišta Stanford u SAD-u analizirali su podatke iz dviju velikih nacionalnih baza podataka koje prate Alzheimerovu bolest.
Koristeći podatke više od 20 000 žena, utvrdili su da je primjena ove hormonske terapije u kasnijoj životnoj dobi povezana sa "značajno manjom vjerojatnošću kliničke dijagnoze demencije". Žene koje su koristile terapiju imale su čak 39 posto manji rizik od razvoja demencije u usporedbi sa ženama koje je nisu koristile.
Autori studije također navode da su korisnice terapije imale 33 posto manju vjerojatnost pojave simptoma gubitka pamćenja i funkcionalnog opadanja.
Analiza moždanog tkiva nakon smrti 258 žena koje su koristile hormonsku terapiju u menopauzi te 2701 žene koje je nisu koristile pokazala je 35 posto manju vjerojatnost prisutnosti bioloških znakova Alzheimerove bolesti u mozgu, uključujući nakupljanje amiloidnih plakova.
Stručnjaci upozoravaju da istraživanje pokazuje povezanost, a ne uzročnost
Komentirajući rezultate studije, dr. Tom Blackmore, voditelj istraživačkih programa u organizaciji Alzheimer's Research UK, izjavio je: "Ovo istraživanje pokazalo je da su žene koje su prijavile korištenje hormonske terapije koja sadrži samo estrogen, u prosječnoj dobi od oko 70 godina, imale manju vjerojatnost razvoja demencije te manje bioloških znakova povezanih s Alzheimerovom bolešću."
Dodao je kako su nalazi zanimljivi, ali da ovo istraživanje može pokazati samo povezanost između terapije i rizika od demencije, ne i dokazati da je upravo hormonska terapija smanjila taj rizik.
"Mnogi čimbenici utječu na vjerojatnost razvoja demencije. Žene koje su primale hormonsku terapiju mogu se razlikovati od onih koje je nisu primale na načine koji također utječu na dugoročno zdravlje njihova mozga."
Dr. Blackmore naglasio je i da se način primjene hormonske terapije u ovoj studiji znatno razlikuje od današnje kliničke prakse, piše Independent.
"Važno je istaknuti da su žene uključene u istraživanje prijavile korištenje hormonske terapije koja sadrži samo estrogen u prosječnoj dobi od oko 70 godina, što se značajno razlikuje od načina na koji se hormonska nadomjesna terapija danas najčešće koristi."
Također je podsjetio da se istraživanje bavilo isključivo terapijom koja sadrži samo estrogen.
"Takva se terapija obično propisuje ženama koje su imale histerektomiju. To znači da se rezultati ne mogu nužno primijeniti na sve žene koje danas razmatraju hormonsku nadomjesnu terapiju."
Potrebna su dodatna istraživanja
Stručnjaci ističu da rezultati nisu razlog da žene započnu ili prekinu hormonsku terapiju s ciljem smanjenja rizika od demencije.
"Ovi nalazi nisu razlog da žene započnu ili prestanu koristiti hormonsku nadomjesnu terapiju s ciljem smanjenja rizika od demencije."
Prema njegovim riječima, studija pruža važne naznake o biološkim mehanizmima koji stoje iza razvoja demencije te naglašava potrebu za dodatnim istraživanjima zdravlja ženskog mozga.
"Bit će potrebna veća i raznolikija istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li terapije temeljene na hormonima imati bilo kakvu ulogu u smanjenju rizika od demencije."
Dr. Richard Oakley, zamjenik direktora za istraživanje i inovacije pri organizaciji Alzheimer's Society, istaknuo je kako su žene znatno češće pogođene Alzheimerovom bolešću.
Prema najnovijem izvješću organizacije Alzheimer Europe, žene čine otprilike dvije trećine svih osoba koje žive s demencijom u Europi, a procjenjuje se da više od 12 milijuna ljudi u Europi trenutno živi s nekim oblikom demencije.
Dr. Oakley dodao je kako postoje koraci koje svatko može poduzeti kako bi smanjio rizik od razvoja demencije.
"Redovita tjelesna aktivnost, nepušenje i smanjenje konzumacije alkohola neki su od načina na koje već danas možete smanjiti rizik od demencije."