Dugoročni učinci infekcije koronavirusom još se otkrivaju, a među njima je i povećana vjerojatnost za pojavljivanje različitih poremećaja u mentalnom zdravlju. Oni uključuju depresiju, tjeskobu, stres i povećani rizik od upotrebe supstanci, kognitivnog pada sposobnosti i problema sa spavanjem. Izrazita je razlika između onih koji su preboljeli COVID-19 i onih koji nisu.

"Ovo nam u osnovi govori da milijuni i milijuni ljudi u SAD-u zaraženih koronavirusom razvijaju probleme s mentalnim zdravljem. To nas čini nacijom u velikoj nevolji", rekao je autor istraživanja Ziyad Al-Aly iz St. Louis zdravstvenog sustava. Veći rizik od poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući suicidalne ideje i korištenje opioida, posebno je zabrinjavajući, dodao je za The Guardian.

Iskustvo Tko češće pati od dugog covida i koji su simptomi?

Ove krize mentalnog zdravlja koje se razvijaju sve češće su razlog za veliku zabrinutost", rekao je James Jackson, direktor bihevioralnog zdravlja u "Centru za oporavak na intenzivnoj njezi" Sveučilišta Vanderbilt. On također viđa pacijente čija su se prijašnja stanja, uključujući anksioznost, depresiju i poremećaj upotrebe opioida, pogoršala tijekom pandemije.

Istraživanja poput ovog pokazuju jasnu potrebu za praćenjem pacijenata u tjednima i mjesecima čak i nakon blage dijagnoze bolesti COVID-19 i traženjem brzog liječenja za sve nove poremećaje, rekli su stručnjaci. "Ako sada obratimo pažnju na to i riješimo ga u korijenu, mogli bismo doslovno spasiti živote", rekao je Al-Aly.

Prema istraživanju više od 18 % pacijenata zaraženih koronovirusom razvilo je probleme s mentalnim zdravljem, u usporedbi s 12 % onih koji nisu imali COVID-19.

O istraživanju

Istraživači su promatrali više od 153 000 pacijenata u zdravstvenom sustavu koji su bili pozitivni na koronavirus između ožujka 2020. i siječnja 2021. te su ih usporedili s s 5,8 milijuna ljudi koji nisu bili pozitivni u tom razdoblju, ali su doživjeli isti stres zbog pandemije, i s 5,6 milijuna pacijenata pregledanih prije pandemije.

Među svim pacijentima koji su tijekom pandemije razvili nove probleme s mentalnim zdravljem, pacijenti zaraženi koronavirusom imali su značajno veću vjerojatnost za razvoj kognitivnih problema (80 %), poremećaja spavanja (41 %), depresije (39 %), stresa (38 %), anksioznosti (35 %) i poremećaj upotrebe opioida (34 %), u usporedbi s onima koji nisu imali COVID-19.

Istraživači su proučavali samo pacijente koji nisu imali dijagnozu mentalnog zdravlja u posljednje dvije godine. Usporedili su one koji su hospitalizirani zbog covida s drugim bolestima i usporedili su ishode s tisućama slučajeva gripe. Istraživanje je također prilagođeno čimbenicima kao što su demografija, druga zdravstvena stanja i drugi čimbenici. Rezultati su bili jasni, covid ima značajan učinak na mentalno zdravlje. 

Teži slučajevi COVID-19 povećavaju rizik

Oni s težim slučajevima bolesti, osobito oni koji su bili hospitalizirani, obično su pod većim rizikom. Ali čak i oni s blagim ili asimptomatskim slučajevima imali su veću vjerojatnost da će dobiti neku dijagnozu ugroženog mentalnog zdravlja.

"Ljudi koji su bili hospitalizirani bili su u lošijem stanju, ali rizik kod nehospitaliziranih pacijenata je značajan i apsolutno nije trivijalan, a to predstavlja većinu ljudi u SAD-u i svijetu", rekao je Al-Aly.

Istraživanje je imalo neka ograničenja. Većina analiziranih bili su stariji muškarci i bijelci. Ali kontrola rase, spola i dobi nije pronašla promjene u riziku.

Koronavirus se može pronaći u mozgu, pokazala su druga istraživanja. “Mi zapravo možemo vidjeti virus u amigdali, u hipokampusu, samim centrima odgovornim za regulaciju našeg raspoloženja i reguliranju naših emocija”, rekao je Al-Aly. 

Potrebna je pravovremeno liječenje

Ovo istraživanje, ali i ostala pokazuju da su problemi mentalnog zdravlja velika briga nakon pandemije koronavirusom. "Učimo da bi koronavirus mogao biti još problematičniji i upečatljiviji nego što smo mislili", rekao je Jackson.

Rano liječenje pacijenata koji se suočavaju s novim ili dodatnim izazovima mentalnog zdravlja nakon preboljene bolesti COVID-19 može napraviti ključnu razliku, rekli su stručnjaci. "Ideja je rano identificirati podatke pacijenata kako bi se smanjila mogućnost da to u budućnosti ne postane mnogo veći problem. Ako ostavite bolest bez nadzora, ona se samo pogoršava”,  rekao je Al-Aly.

No, što virus dulje cirkulira, to može stvoriti više dugoročnih problema što više opterećuje zdravstvene sustave. "Val ljudi s poremećajima mentalnog zdravlja pogodit će klinike u idućih godinu, dvije ili tri, kao rezultat preboljene bolesti COVID-19 i kao rezultat pandemije", rekao je Al-Aly.

Dodatne probleme stvaraju zdravstveno osiguranje i duge liste čekanja. "Ovo je gigantski problem i nisam baš siguran što ćemo učiniti po tom pitanju. Potrebe su mnogo veće od resursa”, rekao je Jackson.

Jackson je osnovao grupe za podršku kako bi ponudio savjetovanje pacijentima koji se dugo suočavaju s kovidom i simptomima poput magle u mozgu, kognitivnim oštećenjem, problemima s pamćenjem, osjećajem neadekvatnosti. Grupe se održavaju na Zoomu, tako da se pacijenti mogu pridružiti i online.

"Moramo obratiti pažnju na dugoročne posljedice Covid-19. Ako pazimo samo na kratkoročne posljedice, prvih 30 dana ili prvih 90 dana, stvarno nam nedostaje šira slika. Stvarnost je da koronavirus proizvodi dugoročne posljedice i ne možemo ga samo ignorirati i ne nositi s njim”, rekao je Al-Aly. 

Porast loših i negativnih snova zbog covida Kako pandemija utječe na kvalitetu sna i zašto su češći loši snovi?