Američki znanstvenici potvrdili su da osobe koje su preboljele COVID-19 imaju znatno veću šansu kroz godinu dana razviti oštećenja mozga nego osobe koje nikada nisu bile zaražene virusom. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine je trajalo godinu dana i provedeno je na 154 tisuće veterana koji su preboljeli zarazu koronavirusom. 

Rezultate istraživanja provedenog na veteranima usporedili su s podacima 5,6 milijuna pacijenata koji nisu bili zaraženih virusom u istom vremenskom razdoblju, ali i sa još jednom grupom od 5,8 milijuna ljudi iz perioda prije nego što se koronavirus pojavio u Americi. Velika je to studija koja se od prijašnjih razlikuje po tome što su u istraživanje uključeni i oboljeli koji nisu bili hospitalizirani, dok su prijašnja istraživanja provedena sam na ispitanicima na bolničkom liječenju. 

Također su se u prijašnjim istraživanjima znanstvenici fokusirali na uži raspon poremećaja, rekao je glavni autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i dodao kako su rezultati pokazali devastirajuće dugotrajne posljedice zaraze koronavirusom na zdravlje mozga. 

Neurološki poremećaju javili se kod čak 7 posto više osoba koje su bile zaražene virusom, nego kod osoba koje nisu bile zaražene. Kada taj postotak prenesemo na američku populaciju, dobijemo brojku od 6,6 milijuna osoba koje su doživjele neku vrstu oštećenja mozga.

Poremećaj pamćenja, poznat kao moždana magla, najčešći je simptom koji se javlja unutar godinu dana nakon zaraze virusom. U usporedbi s kontrolnom grupom ljudi, oni koji su bili zaraženi koronavirusom imaju 77 posto veću šansu razviti probleme s pamćenjem. Nisu samo poremećaji pamćenja problem s kojim se te osobe moraju nositi. Za njih je šansa da dožive ishemični moždani udar 50 posto veća. Takav moždani udar uzrokuju krvni ugrušci za koje već znamo da su česta posljedica zaraze koronavirusom. 
 

Simptom, a ne dijagnoza Mozak u magli: Na što točno ukazuje simptom opće smušenosti?
 

Osobe koje su preboljele COVID-19 također imaju 80 posto veće šanse doživjeti razne napade kao što su primjerice epileptični napad, 43 posto veće šanse razvijanja problema s mentalnim zdravljem kao što su anksioznost i depresija, 35 posto veće šanse od pojave glavobolja i 42 posto veće šanse da razviju motoričke smetnje poput tremora. 

Prijašnje istraživanje pod vodstvom Al-Alyja pokazalo je da cjepivo smanjuje šanse oštećenja mozga za otprilike 20 posto, što nije iznimno mnogo, ali je značajno. Liječnici koji su sudjelovali na istraživanju poručili su da vladajući u suradnji sa znanstvenicima trebaju razviti strategiju ne samo za suzbijanje pandemije, nego i nošenja sa posljedicama. Al-Aly dodaje kako je potrebno rješenje pronaći što prije te da se treba djelovati na regionalnoj, ali i globalnoj razini. 
 

hrvatski dan moždanog udara Moždani udar: Kako prepoznati simptome i što učiniti?