Bubrezi: Simptomi koji upućuju da ne rade kako bi trebali
Prema procjenama, kronična bubrežna bolest javlja se u jednoj na 10 odraslih osoba diljem svijeta. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu. Uzrok takvom trendu ISN i IFKF prepoznaju, među ostalim, u manjku znanja o kroničnoj bubrežnoj bolesti na svim razinama zdravstvene skrbi, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Gdje se nalaze bubrezi?
Bubrezi su parni žljezdani organi smješteni u donjem dijelu leđa, po jedan bubreg na svakoj strani kičmene moždine. Glavni zadatak bubrega je filtriranje krvi i uklanjanje toksina koje šalje u mjehur, a mjehur ih eliminira kroz urin. Kada dođe do zatajenja bubrega to obično znači smanjeno izlučivanje mokraće, uslijed čega dolazi do nakupljanja toksina u tijelu. To je životno opasno stanje koje se mora liječiti. Iako je vitalni organ, osoba može živjeti i samo s jednim bubregom.
Anatomija bubrega je kompleksna jer se svaki se bubreg sastoji od oko milijun građevnih jedinica koje se zovu nefroni. Nefroni se mogu nazvati ”mikroskopskim filterima” jer svaki od njih obavlja zadaću filtriranja krvi. Završni filtrat koji je nastao prolaskom kroz tubule naposljetku postaje urin koji mokraćovodima iz bubrega dolazi do mokraćnog mjehura. Bubrezi su usko povezani s drugim vitalnim organima kao što su srce, pluća i jetra, a njihova dobra ”komunikacija” održava zdravu ravnotežu krvnog volumena, elektrolita i dinamike cijelog organizma.
Uloga bubrega u ljudskom zdravlju
Bubrezi imaju izuzetno važnu ulogu u našem organizmu. Oni kontroliraju razinu mnogih minerala i molekula u krvi, uključujući natrij i kalij te pomažu u kontroli kiselosti krvi. Svakog dana pažljivo kontroliraju sol i vodu u tijelu tako da krvni tlak ostaje isti. Uzimajući sve to u obzir, veoma je važno obratiti pozornost na njih i održavati ih zdravima kako bi se spriječiti upalni procesi te razvoj određenih bolesti.
Kada funkcija bubrega padne ispod određene točke, to se naziva zatajenje bubrega. Zatajenje bubrega utječe na cijelo tijelo, a ako ostane neliječeno može biti opasan po život. Stoga, ove je činjenice važno zapamtiti:
- Rana kronična bolest bubrega nema znakova ili simptoma
- Kronična bolest bubrega ne prolazi sama od sebe
- Bolest bubrega se može liječiti
- Što ranije znate da ju imate, to su veće šanse za učinkovit tretman
- Testovi krvi i urina koriste se za provjeru bolesti bubrega
- Bolesti bubrega mogu prerasti u zatajenje bubrega.
Neki od najčešćih razloga zbog kojih može doći do zatajenja bubrega:
Neadekvatan ili nedostatan dotok krvi u bubrege
Postoje neki uvjeti i bolesti koji mogu dovesti do prestanka dotoka krvi u bubrege, uključujući srčani udar ili druge bolesti srca, zatajenje ili drugi problemi s jetrom, dehidracija, alergijske reakcije, sepsa i druge vrste ozbiljnih infekcija. Neki lijekovi za smanjenje upala i hipertenziju mogu mogu ograničiti protok krvi.
Blokada mokraćovoda
Postoje određeni karcinomi poput raka debelog crijeva, mokraćnog mjehura i raka prostate koji mogu sprečavati izmokravanje. Kamen u bubregu i krvni ugrušci u mokraćnom sustavu također mogu uzrokovati probleme s mokrenjem.
Ostali uzroci i simptomi
Drugi uzroci uključuju zloupotrebu droga i alkohola, kao i preopterećenja tijela teškim metalima koji uzrokuju toksičnost. U nekim slučajevima nema jasnih simptoma da je došlo do zatajenja bubrega, a ovo su neki od znakova koje treba shvatiti kao upozorenje:
- Smanjena proizvodnja urina
- Oticanje gležnjeva, stopala i nogu zbog zadržavanja tekućine
- Iznenadno otežano disanje
- Zbunjenost
- Ekstremni umor ili pospanost
- Neprestana mučnina
- Napadaji
- Bol ili pritisak u prsima.
Zatajenje bubrega, posljedice
Neki pacijenti sa zatajenjem bubrega mogu pasti u komu, zbog čega je ključno da se bolest dijagnosticira prije nego što se pogorša. Neki testovi za zatajenje bubrega uključuju analizu urina, mjerenje volumena urina, uzorke krvi i snimanje. Liječenje će varirati ovisno o razlogu zbog kojeg je došlo do disfunkcije bubrega. Uobičajeni načini liječenja su dijaliza i transplantacija bubrega.
Važno je javiti se liječniku čim se pojave simptomi, ali najbolji način za održavanje zdravlja bubrega je prevencija. Pod prevencijom se podrazumijeva izbjegavanje pretjerane i nepotrebne konzumacije lijekova, čak i aspirina, a također je poželjno ograničiti unos toksina poput duhanskih proizvoda, alkohola, pesticida i udisanja štetnih para (primjerice kemijska sredstva za čišćenje).
Simptomi kronične bolesti bubrega (KBB)
Znakovi i simptomi bolesti bubrega često su nespecifični, što znači da ih mogu uzrokovati i druge bolesti. Budući da su bubrezi vrlo prilagodljivi i sposobni su nadoknaditi izgubljenu funkciju, simptomi se možda neće pojaviti dok ne nastanu nepovratna oštećenja, piše klinika Mayo. Znakovi i simptomi kronične bolesti bubrega razvijaju se polagano, paralelno s napredovanjem oštećenja bubrega. Neki od njih mogu uključivati:
- Mučninu
- Povraćanje
- Gubitak apetita
- Umor i slabost
- Probleme sa spavanjem
- Promjene u količini mokrenja
- Smanjenu mentalnu oštrinu
- Trzanje i grčenje mišića
- Oticanje stopala i gležnjeva
- Stalni svrbež bol u prsima
- Ako se tekućina nakuplja oko sluznice srca kratkoća daha
- Ako se tekućina nakuplja u plućima visok krvni tlak (hipertenzija) kojeg je teško kontrolirati.
Posljedice neotkrivene kronične bolesti bubrega
Prva posljedica neotkrivene kronične bolesti bubrega rizik je od progresivnog gubitka funkcije bubrega koji može dovesti do zatajenja, što znači da je za preživljavanje potreban redoviti dijalizni tretman ili transplantacija bubrega.
Druga posljedica KBB je veći rizik od prerane smrti zbog pridruženih kardiovaskularnih bolesti (tj. srčanog i moždanog udara). Pojedinci koji se čine zdravima i kod kojih se tada utvrdi da imaju KBB imaju povećani rizik od prerane smrti od kardiovaskularnih bolesti, bez obzira na to imaju li ikad zatajenje bubrega.
Kronična bolest bubrega može se izliječiti, ako se rano otkrije i ako se na odgovarajući način upravlja njome, a rizik od povezanih kardiovaskularnih komplikacija može se smanjiti.
Kako smanjiti rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti?
- Slijedite upute o lijekovima koji se prodaju bez recepta - kad koristite lijekove protiv bolova bez recepta, kao što su aspirin, ibuprofen i drugi slijedi upute na pakiranju. Uzimanje previše sredstava za ublažavanje boli može dovesti do oštećenja bubrega i obično ih treba izbjegavati ako već imaš bubrežnu bolest. Pitajte svog liječnika jesu li ti lijekovi sigurni za vas.
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu - ako imate zdravu težinu, potrudite se održavati je tjelesnom aktivnošću većinu dana u tjednu. Ako trebate smršavjeti, razgovarajte sa svojim liječnikom o strategijama zdravog mršavljenja. Često to uključuje povećanje svakodnevne tjelesne aktivnosti i smanjenje kalorija.
- Prestanite pušiti - pušenje cigareta može oštetiti bubrege i pogoršati postojeće oštećenje bubrega. Ako ste pušač, razgovarajte sa svojim liječnikom o strategijama za prestanak pušenja. Grupe podrške, savjetovanje i lijekovi mogu pomoći da prestanete.
- Zdravstveno stanje neka nadgleda vaš liječnik - ako imate stanje koje povećava rizik od bolesti bubrega, razgovarajte sa svojim liječnikom kako bi kontrolirali to stanje te spriječili da ono dovede do daljnjih oštećenja organa.