Više bora na čelu, veća mogućnost obolijevanja od ove bolesti!
Autor: Redakcija Zdrave Krave
Guliver/ShutterstockSitne bore uz vanjske kutove očiju povezane su s glavoboljom i bolovima u očima
Osobe s brojnim i dubokim borama na čelu mogle bi imati 10 puta veći rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, tvrdi Yolande Esquirol, izvanredni profesor u Centru Hospitalier Universitaire de Toulouse i glavni autor istraživanja o povezanosti bora na čelu i kardiovaskularnih bolesti.
Iako nema jasne poveznice, jedna od teorija o povezanosti bora na čelu i kardiovaskularnih bolesti je razlog što su žile u čelu male i vjerojatno osjetljive na gomilanje plaka koji dovodi to njihova otvrdnuća pa se bore pojavljuju kao znak preuranjenog starenja.
Studija je analizirala skupinu od 3200 odraslih osoba tijekom dva desetljeća s tim da su svi ispitanici na početku istraživanja bili zdravi i bili su stari 32, 42, 52 i 62 godine. Ovisno o broju i dubini bora na čelu dodijeljene su im oznake. Oznaka nula, značila je da je osoba na početku istraživanja imala glatku kožu bez bora, dok je oznaka tri značila da osoba ima brojne i duboke bore na čelu.
Rezultati istraživanja su pokazali da su osobe s oznakom jedan imale blago povećan rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti sa smrtnim ishodom u odnosu na ljudi s oznakom nula, dok su oni s oznakom dva i tri imali čak 10 puta veći rizik. "Što više bora na čelu osoba ima, ima i veći rizik od umiranja od krvožilnih bolesti", rekla je Esquirol.
Autori studije su se jasno očitovali da bore još uvijek nisu bolja metoda provjeravanja zdravstvenog stanja u odnosu na mjerenje tlaka i kontrolu masnoća putem krvi, ali da se mogu shvatiti kao rizik te poticaj da se osoba češće kontrolira kod liječnika i usvoji zdravije životne navike koje smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Esquirol je napomenula da se rizik od obolijevanja povećava s godinama.
Dr. Esquirol, koji će ovog tjedna predstaviti svoju studiju na Europskom kongresnom društvu kardiologije u Münchenu, a budući je ovo prvi put da je uspostavljena veza između kardiovaskularnog rizika i bora na čelu, rezultati trebaju biti potvrđeni u budućim istraživanjima.
Za kardiovaskularno zdravlje od presudne su važnosti prehrana i tjelesna aktivnost
Mediteranska prehrana je najzdraviji oblik prehrane koja osim što utječe na očuvanje zdravlja, pomaže da se na zdrav i učinkovit način izgube suvišni kilogrami, a za zdravlje srca i krvnih žila od velike važnosti je uredna tjelesna masa. Mediteranska prehrana obiluje svježim, sezonskim povrćem i voćem, koji se prema preporukama konzumira u količini od pet porcija dnevno.
Specifične namirnice za mediteransku prehranu svakako su riba i morski plodovi, maslinovo ulje kao zamjena za zasićene masnoće, zeleno lisnato povrće poput blitve i raštike, raznoliko voće poput grožđa, dinja, nara. Također i način pripreme hrane u mediteranskoj dijeti je bitan. Riba se često priprema 'na gradele' (na roštilju), kuhaju se riblje juhe i brudet ili se peče u pećnici, a najrjeđe se prži. Također, povrće se jede kuhano, 'na lešo' i s dodatkom maslinovog ulja u već gotovo jelo.
Riba bi se trebala jesti najmanje tri obroka tjedno, a prema želji može se konzumirati i svakodnevno. Od mesa preporučuje se nemasno meso, piletina i puretina, ali također kuhana, pirjana ili pečena na malo ulja. U svakom jelu nezaobilazan dio je povrće, tako da će tanjur uz izvor proteina i nešto ugljikohidrata svakako krasiti i sezonsko povrće.
Osim pravilne prehrane i primjene dodataka prehrani od koristi mogu biti i određene promjene načina života, primjerice:
Redovita umjerena tjelovježba
Održavanje poželjne tjelesne mase
Prestanak pušenja
Smanjen unos alkohola i kofeina
Smanjenje razine stresa
Izbjegavanje stimulansa i lijekova koji mogu izazvati aritmije