6 razloga zašto ste osjetljiviji na hladnoću kako starite
Postoji razlog zašto se sve češće oslanjate na udobne deke ili džempere kako biste se zagrijali i sa sigurnošću se može reći da niste jedini koji se osjeća kao da im je sve hladnije. Liječnici kažu da se starije osobe teže zagrijavaju te da je to prirodni dio starenja. No, zašto se to događa i što možete učiniti u vezi s tim?
Tanja koža
"Kako starimo, tako naša koža postaje tanja jer gubi neke stanice, a uz to i masno tkivo", objasnila je gerijatrica June McKoy za Huffpost. Masno tkivo inače služi da grije vaše tijelo, a što ga je manje to vaše tijelo gubi sposobnost da ostane toplo kao prije. Liječnik James Powers objasnio je da se masno tkivo posebno gubi u nogama i rukama pa ćete na tim područjima prvo primijetiti da su hladnija od ostatka vašeg tijela.
Gubitka i mišićne mase
"Od 30. godine gubimo tri do osam posto mišićne mase svakog desetljeća. Dakle, do 65. godine mnogi će pojedinci izgubiti 10 % ili više svoje mišićne mase, a do 80. godine, izgubit će 30 %”, rekao je Powers. Ne samo da to utječe na vašu snagu, već također utječe i na vašu toplinu. Mišić je organ koji najaktivnije metabolizira. Powers je objasnio da to znači da mišićno tkivo koristi više kisika i metabolizira te stvara toplinu koja vas grije, pa ako ih imate manje, bit će vam hladnije.
Cirkulacija se smanjuje
S godinama vaše krvne žile postaju manje fleksibilne i ne mogu funkcionirati optimalno, odnosno ne mogu cirkulirati krv kao prije. Kada vaše žile ne mogu ispravno pumpati krv, vašem će tijelu biti teže zadržati toplinu. Osobito hladne ruke i stopala mogu ukazivati na problem cirkulacije piše Livestrong.
Sporiji metabolizam
Do 50. godine vaša stopa bazalnog metabolizma (broj kalorija koje vaše tijelo sagorijeva u mirovanju) smanjit će se za 30 %. Iako se usporeni metabolizam obično povezuje s debljanjem u starijim godinama, on također može utjecati na to kako tijelo regulira temperaturu.
To je zato što je vaš metabolizam odgovoran za mnoge kemijske procese koji održavaju funkcioniranje vašeg tijela, uključujući pretvaranje hrane u energiju za podržavanje procesa poput disanja, cirkulacije, probave i mnogih drugih zadataka koji su važni za život, navodi Harvard Health Publishing. Kada se stopa bazalnog metabolizma smanji, ti će procesi također biti pogođeni, što rezultira povećanom osjetljivošću na hladnoću.
Problem može biti i neko zdravstveno stanje
Neki zdravstveni problemi češći su kod starijih osoba i mogu biti razlog zašto se morate zamotati s nekoliko dodatnih deka. Na primjer, određeni poremećaji, poput bolesti srca, bolesti bubrega i anemije, mogu spriječiti protok krvi i smanjiti tjelesnu temperaturu. Osim toga, bolesti štitnjače poput hipotireoze utječu na brzinu metabolizma i sposobnost reguliranja tjelesne temperature.
Druge bolesti poput dijabetesa mogu oštetiti živce i rezultirati neuropatijom (tj. osjećajem hladnoće ili utrnulosti obično u rukama i nogama), prema Providence Healthcare. Neuropatija čak može učiniti starije odrasle osobe osjetljivijima na hipotermiju, abnormalno nisku tjelesnu temperaturu koja može biti opasna po život.
Nuspojava nekih lijekova
Beta blokatori i blokatori kalcijskih kanala, koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka, česti su krivci koji mogu uzrokovati hladne ekstremitete. To je zato što ove vrste lijekova mogu smanjiti protok krvi u vašim rukama i stopalima.
Kako održati toplinu?
Deke i i džemperi uvijek su dobar način da se ugrijete, pogotovo tijekom jeseni i zime. Powers je dodao da slojevito oblačenje i boravak u toplom također mogu biti od pomoći. Osim toga, vježbanjem možete usporiti gubitak mišićne mase pa je to dobar način da se općenito osjećate toplije. “Svima nam je hladnije ako sjedimo, pa ako ste s godinama osjetljiviji na hladnoću, samo se nastavite kretati”, dodala je dr. Ariel Green.
To može značiti odlazak u šetnju, vožnju biciklom ili izvođenje nekih jednostavnih vježbi snage dok sjedite na stolcu. Za vježbanje snage dok sjedite, Green predlaže podizanje pune boce vode ili bučica nekoliko puta za učinkovitu vježbu. Bilo kakva aktivnost je dobra jer pomaže da krv teće i da se osjećate toplije. Osim održavanja topline, vježbanje može pomoći zdravlju vašeg srca, mentalnom zdravlju i može pomoći u smanjenju rizika od ozljeda. Drugim riječima, s tjelovježbom nećete pogriješiti.
Iako je povećana osjetljivost na hladnoću uobičajeni dio starenja, posjetite liječnika ako se vaši simptomi iznenada pojave ili pogoršaju, smrzavate se kada je drugima ugodno ili vaša osjetljivost na hladnoću narušava kvalitetu vašeg života.