Pacijenti s poremećajem prehrane imaju povećan rizik od smrti čak 5 do 10 godina nakon dijagnoze
U velikoj studiji koju je vodio tim sa Sveučilišta u Manchesteru praćeni su kratkoročni i dugoročni ishodi za pacijente s poremećajem prehrane u Velikoj Britaniji, otkrivajući da čak i pet do 10 godina nakon dijagnoze, pacijenti s poremećajem prehrane imaju povećan rizik od smrti, kao i od zatajenja bubrega, bolesti jetre, dijabetesa, osteoporoze i psihijatrijskih poremećaja poput poremećaja osobnosti i depresije.
"Poremećaji prehrane pogađaju milijune pojedinaca diljem svijeta, no njihove posljedice nisu dovoljno prepoznate", napisali su istraživači poremećaja prehrane Ethan Nella i Jennifer Couturier, oboje sa Sveučilišta McMaster u Kanadi, koji nisu bili uključeni u studiju.
"Poremećaji prehrane utječu na više organskih sustava, što zatim zahtijeva integraciju skrbi kako bi se pacijenti adekvatno liječili."
Od 24 709 pacijenata na hitnoj pomoći čiji su elektronički zdravstveni kartoni analizirani, 14,5 posto ih je nedavno dijagnosticirano s anoreksijom nervozom, 20,6 posto s bulimijom, a 4,9 posto s poremećajem prejedanja. Ostatak je imao ili nespecificirani poremećaj prehrane ili onaj koji nije spadao u navedene kategorije. Osamdeset devet posto svih pacijenata bile su žene, a dvije trećine pacijenata bile su u dobi između 10 i 24 godine.
Za usporedbu su odabrani zapisi 493 001 pacijenta bez dijagnoze poremećaja prehrane (ali inače demografski usklađenih).
U prvoj godini nakon dijagnoze, rizik od smrti od bilo kojeg uzroka bio je više od četiri puta veći među pacijentima s poremećajem prehrane. Smrti od neprirodnih uzroka (poput samoubojstva, predoziranja drogom, nesreće ili ubojstva) bile su pet puta vjerojatnije nego u populaciji bez poremećaja prehrane.
Nakon petogodišnje granice, pacijenti s poremećajem prehrane i dalje su imali višu stopu smrtnosti od ostalih pacijenata, što je jednako 43 više smrtnih slučajeva od bilo kojeg uzroka na 10 000 osoba i 184 više neprirodnih smrti na 100 000 osoba. Još više zabrinjava to što su se nakon 10 godina te brojke dodatno povećale, iznoseći 95 dodatnih smrtnih slučajeva na 10 000 osoba i 341 neprirodnu smrt na 100 000 osoba.
Pacijenti s poremećajem prehrane imali su gotovo 14 puta veći rizik od smrti uzrokovane samoubojstvom u prvoj godini, ali čak i nakon 10 godina, njihov je rizik i dalje bio tri puta veći od ostalih.
U prvoj godini nakon dijagnoze, pacijenti s poremećajem prehrane imali su šest puta veću vjerojatnost za razvoj zatajenja bubrega i gotovo sedam puta veću vjerojatnost za bolesti jetre. Čak i nakon deset godina, ti su rizici i dalje bili znatno povišeni u odnosu na populaciju bez poremećaja prehrane.
"Podizanje svijesti među zdravstvenim djelatnicima o trajnim posljedicama poremećaja prehrane i potrebi za kontinuiranom podrškom u upravljanju trenutnim simptomima i oporavku je ključno", zaključili su istraživači.