Vrlo osjetljive osobe imaju veći rizik od problema s mentalnim zdravljem
Velika meta-analiza 33 studije pokazala je da su vrlo osjetljive osobe sklonije uobičajenim mentalnim zdravstvenim problemima, uključujući depresiju, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i izbjegavajući poremećaj ličnosti.
Osjetljivost je definirana kao pojačana reakcija na podražaje iz okoline i emocionalne znakove, što ljude može učiniti ranjivijima, ali istovremeno i prijemčivijima za pozitivna iskustva i terapiju.
Ovo upućuje na to da bi osjetljivost trebalo prepoznati i u kliničkoj praksi, što bi omogućilo da se tretmani poput mindfulnessa i tehnika opuštanja prilagode ovim osobama. Budući da se procjenjuje da oko 31 % populacije spada u skupinu visoko osjetljivih, nalazi ističu i rizike i terapijske mogućnosti povezane s ovom osobinom ličnosti.
Meta-analiza 33 studije, prva takva, istražila je odnos između osjetljivosti i uobičajenih mentalnih zdravstvenih problema poput depresije i anksioznosti, piše Neuroscience.
Istraživači su otkrili značajnu i pozitivnu povezanost između njih, zaključivši da je kod vrlo osjetljivih osoba vjerojatnije da će doživjeti depresiju i anksioznost u usporedbi s onima koji su manje osjetljivi.
U istraživanju je osjetljivost definirana kao osobina ličnosti koja odražava sposobnost ljudi da percipiraju i obrađuju podražaje iz okoline, poput jakih svjetala, suptilnih promjena u prostoru i raspoloženja drugih ljudi.
Osjetljivost se često zanemaruje u istraživanjima i kliničkoj praksi mentalnog zdravlja, koja se u pravilu više usmjerava na neuroticizam i njegovu povezanost s mentalnim poremećajima. Ovo istraživanje pokazuje da je razumijevanje razine osjetljivosti osobe važno i može imati terapijske implikacije.
Na primjer, osobe s izraženijim osobinama osjetljivosti vjerojatnije će imati koristi od planova liječenja koji uključuju tehnike poput primijenjene relaksacije i mindfulnessa, što također može spriječiti ponovne epizode bolesti.
Tom Falkenstein, psihoterapeut i doktorand na Sveučilištu Queen Mary u Londonu, rekao je: "Ovo je najopsežniji sustavni pregled o osjetljivosti i mentalnom zdravlju adolescenata i odraslih do sada, i prva meta-analiza na ovu temu koja procjenjuje utjecaj tog odnosa. Otkrili smo pozitivne i umjerene korelacije između osjetljivosti i različitih mentalnih zdravstvenih problema poput depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, agorafobije i izbjegavajućeg poremećaja ličnosti. Naši nalazi sugeriraju da se osjetljivost treba više razmatrati u kliničkoj praksi, što bi se moglo koristiti za poboljšanje dijagnoze mentalnih stanja."
"Osim toga, naši nalazi mogli bi pomoći u poboljšanju tretmana za ove osobe. Oko 31 % opće populacije smatra se vrlo osjetljivima, i, kao što pokazuju naši rezultati, vjerojatnije je da će oni bolje reagirati na određene psihološke intervencije nego manje osjetljive osobe. Stoga bi se osjetljivost trebala uzeti u obzir pri izradi planova liječenja za mentalne poremećaje. Naš rad pokazuje da je ključno podići svijest o osjetljivosti među stručnjacima za mentalno zdravlje, kako bi kliničari i praktičari mogli prepoznati ovu osobinu kod svojih pacijenata i prilagoditi tretman njihovoj osjetljivosti."
Michael Pluess, profesor razvojne psihologije na Sveučilištu Surrey i gostujući profesor na Queen Mary University of London, rekao je: "Ovo je prva meta-analiza koja pruža čvrste dokaze da su vrlo osjetljive osobe sklonije uobičajenim mentalnim poteškoćama. Međutim, važno je zapamtiti da su vrlo osjetljive osobe također prijemčivije za pozitivna iskustva, uključujući i psihološko liječenje.
Naši rezultati pružaju dodatne dokaze da su osjetljive osobe pod većim utjecajem i negativnih i pozitivnih iskustava te da je kvaliteta njihove okoline posebno važna za njihovu dobrobit."
Sustavni pregled i meta-analizu 33 studije proveo je akademski tim s nekoliko sveučilišta, uključujući Sveučilište Queen Mary i Sveučilište Surrey.