Baš kao što postoje razne osobnosti - koje obuhvaćaju osobine poput ekstrovertnosti, otvorenosti za iskustva i neuroticizma - postoje i tzv. "vremenske osobnosti". Te osobnosti obuhvaćaju vaš odnos prema vremenu: jeste li točni ili ne, koliko vremena vjerujete da imate i specifične navike povezane s vremenom. 

Što je vremenska osobnost?

Prema socijalnoj radnici Kristin Anderson, "vremenska osobnost je vaš prirodni stil kada je u pitanju upravljanje vremenom".

"To diktira kako razmišljate o vremenu, kako se nosite s vremenom i različite obrasce vezane uz vrijeme koje imate", objašnjava Anderson za Verywellmind. Kaže da za većinu vremenska osobnost obično pada u spektar - "od vrlo krute do vrlo fleksibilne".

"Vremenske osobnosti mogu utjecati na sposobnost funkcioniranja osobe i potencijalno dovesti do određenih mentalnih i emocionalnih poremećaja", dodaje dr. Ryan Sultan, psihijatar i docent kliničke psihijatrije na Sveučilištu Columbia. Kaže da se uz neke od njih vežu mentalna zdravstvena stanja, poput ADHD-a.

Evo koje su četiri uobičajene vremenske osobnosti.

Vremenski optimizam

Vremenski optimist sklon je vjerovati da ima više vremena nego što zapravo ima. Dr. Sultan kaže da oni s ovakvom vremenskom osobnošću "zapravo ne osjećaju pritisak kada su u stisci s vremenom". 

"Vremenski optimisti su oni koji odlaze na rezervaciju za večeru s taman dovoljno vremena da stignu tamo, sve dok nema prometa i dok prođu kroz svako zeleno svjetlo", dodaje Anderson. Te osobe sklone su podcijeniti koliko dugo stvari traju, što dovodi do obrasca kontinuiranog kašnjenja. 

Vremenska anksioznost

S druge strane spektra postoji vremenska anksioznost. Ti ljudi su inače anksiozni, kaže dr. Sultan. Prema Anderson, oni također "pretpostavljaju da će sve što može poći po zlu poći po zlu (npr. promet, kašnjenja re da će se izgubiti na putu)", stoga dolaze puno prije dogovorenog. 

"Za ljude koji su anksiozni zbog vremena, rani dolazak nije samo stvar točnosti, već i ublažavanja stalne brige da bi mogli zakasniti", dodaje Anderson.

Vremensko iskustvo

Oni u kategoriji vremenski iskusnih osoba pokreću se traženjem adrenalina, emocijama ili inspiracijom (ili možda kombinacijom navedenog). Iako su vrlo produktivni, napreduju i pod pritiskom. "Osoba koja je vremenski iskusna kao da živi u svojoj osobnoj vremenskoj zoni", kaže Anderson. "Kašnjenje od 10 minuta u osnovi se računa kao dolazak na vrijeme."

"Ove osobe lako gube pojam o vremenu. Nadalje, obično su vrlo otvorene, znatiželjne i kreativne.“ 

Vremenska sljepoća

Oni koji se bore s vremenskom sljepoćom teško percipiraju protok vremena. Ovaj tip se često javlja kod osoba s ADHD-om ili onih koji imaju problema s izvršnim funkcijama.  

"Mogu započeti zadatak i, kada pogledaju na sat, nekako je proletio cijeli sat", kaže Anderson. "Nije da žele kasniti. Bez vanjskih podsjetnika ili znakova, lako im je izgubiti pojam o tome koliko dugo stvari traju, što otežava pridržavanje rasporeda."

Dr. Sultan objašnjava kako se ova osobnost manifestira kod osoba s ADHD-om. Za njih "vremenska sljepoća nije samo loše upravljanje vremenom. Njihov mozak zapravo ima poteškoća s registriranjem i obradom vremenskih informacija, što uzrokuje oštećenja u radnom pamćenju i izvršnim funkcijama."

svi ga iskuse s vremena na vrijeme Vremenska sljepoća: Psihološki fenomen koji ometa svakodnevni život - kako se nositi s njom?

Što uzrokuje razlike u percepciji vremena?

Što točno pokreće različite percepcije vremena? Osobnost tu igra ključnu ulogu.

"Ljudi s više osobina ' tipa A' skloniji su vremenskoj anksioznosti i krutosti u pogledu rasporeda", kaže Anderson. "Nasuprot tome, oni s više osobina 'tipa B' skloniji su fleksibilnosti i vremenski su iskusni." Inače, osobine ličnosti tipa A uključuju kompetitivnost, hitnost, nestrpljivost, visoka postignuća, agresiju, ambiciju i potrebu za kontrolom, što često dovodi do radoholizma i stresa, dok osobine tipa B uključuju opuštenost, strpljivost, fleksibilnost i lakoću u komunikaciji.

Neurobiološki čimbenici također igraju ulogu. "Kada je mozak u stanju visoke senzorne pripravnosti zbog anksioznosti, čini se da vrijeme teče brže", kaže dr. Sultan. "Viša razina dopamina u mozgu može ubrzati unutarnji sat mozga, utječući na našu percepciju vremena."

Konačno i dob može utjecati na percepciju vremena. To je zato što odrasli imaju manje novih iskustava i sporiji je metabolizam dopamina, zbog čega se vrijeme čini bržim, prema dr. Sultanu. 

Kako uskladiti svoju vremensku osobnost?

Iako svaka od ovih osobnosti ima svoje zamke, dobra vijest je da se možete uskladiti sa svojom vremenskom osobnošću:

• Koristite aplikacije za upravljanje vremenom: Adva Shaviv, spisateljica koja živi s ADHD-om, bori se s vremenskom sljepoćom. Bori se s kroničnim kašnjenjem i kaže da joj je nekoliko strategija pomoglo da prevlada izazove. "Koristila sam aplikaciju za stvaranje rutine kako bih se ujutro i navečer prebacila s jednog zadatka na drugi. To mi pomaže da budem svjesna vremena koje prolazi."
• Uračunajte vrijeme pripreme: Shaviv također redovito računa 30-60 minuta dodatnog vremena za pripremu prije same obaveze. "Moram biti oprezna da ne uzimam u obzir previše dodatnog vremena, jer će moj mozak pronaći nešto drugo na što će se usredotočiti i vjerojatno ću opet izgubiti vrijeme."
• Promijenite svoj raspored: Grace Ogren, spisateljica o mentalnom zdravlju koja je vremenski anksiozna, otkrila je da je korisno "razlomiti" raspored na manje dijelove. "Na primjer, jednom sam započela svoju rutinu odlaska na spavanje 10 minuta kasnije i svijet nije propao, pa sam se osjećala ugodnije s dodavanjem fleksibilnog vremena u svoj raspored", kaže. Također joj je pomoglo da objasni zašto joj je vrijeme važno, što je omogućilo voljenima da je bolje podrže.
• Jedan dan u tjednu neka bude nestrukturiran: Ogren objašnjava da joj je cilj da jedan dan u tjednu bude neisplaniran. "Mogu se kretati tempom koji mi odgovara i biti fluidna u vezi svojih aktivnosti bez pritiska", kaže. 
• Uključite vremenske intervale u svoj dan: Emily Mendez, bivša terapeutkinja kaže da je vremenski optimist, a život s bipolarnim poremećajem dodatno joj komplicira stvari. "Kad sam lošeg raspoloženja, sklona sam osjećati se krivom i pod stresom zbog čestog kašnjenja." Kako bi se nosila s problemom, ubacila je vremenske interval u svoj dan kako bi imala dovoljno vremena između obveza. Također postavlja više podsjetnika za svoje zadatke.

Kašnjenje često predstavlja određenu psihološku borbu i negodovanje Zašto neki ljudi uvijek kasne?