Sedam simptoma koji mogu biti znak da si u depresiji
Dok se muškarci najčešće suočavaju s nesanicom, žene obično više spavaju. Muškarci gube apetit, dok žene najčešće jedu puno više nego inače i gomilaju kilograme, a također se češće suočavaju sa snažnim osjećajem krivnje. No, u određenim situacijama može biti i obrnuto. Sve ovisi o tome kako naš organizam i hormoni djeluju na određene emocije i životne situacije.
Jedan ili više od sljedećih simptoma mogu biti znak da si u depresiji
● Poremećen san, bilo da je u pitanju previše spavanja ili buđenje tijekom noći i ranog jutra bez ikakvog razloga, s nemogućnošću da nastaviš spavati.
● Nedostatak koncentracije čak i kada ne radiš nešto zahtjevno, već samo čitaš knjigu ili slično.
● Osjećaj beznađa i bespomoćnosti.
● Čest osjećaj iscrpljenosti i nedostatka energije.
● Povećana netrpeljivost, manjak strpljenja i sklonost lakom uznemiravanju i nervozi.
● Promjene u prehrani, bilo da se radi o povećanom apetitu ili gubitku volje za jelom.
● Pomisao na to da život nije vrijedan truda znakovi su ozbiljne depresije.
Depresija je potencijalno vrlo ozbiljna bolest i zato je potrebno na vrijeme je dijagnosticirati i liječiti na odgovarajući način. Ako misliš da si u depresiji ili imaš više od jednog simptoma koji su ovdje navedeni, dogovori posjet psihologu i počni se suočavati s problemom.
Zašto je sve više mladih osoba depresivno?
Doista, dobna granica prve depresivne epizode sve se više spušta. Vjerojatno puno čimbenika utječe na to. Obzirom da je depresija jako povezana sa stresom, sigurno je i to važan čimbenik. Ono što karakterizira današnji način života je ogroman broj promjena kojima je prosječan čovjek izložen. Naš je organizam dobro oboružan mehanizmima za nošenje sa stresom i promjenama, ali pod uvjetom da se one ne odvijaju suviše brzo, jer nam treba vremena za prilagodbu. Mladi su ljudi izloženi ogromnom broju prebrzih promjena tijekom svoga školovanja, traganja za prvim zaposlenjima na kojima nema sigurnosti, te čestim promjenama posla.
To u kombinaciji s izvitoperenim vrijednosnim sustavom stavlja djecu i mlade pod strašan pritisak. Djeca nikada nisu išla na više izvanškolskih aktivnosti nego danas. Dnevni raspored prosječnog osnovnoškolskog djeteta sliči onome visoko pozicioniranog menadžera. A sustav vrijednosti koji nas okružuje usmjeren je na stjecanje statusa baziranog na materijalnim dobrima, potrošačkom mentalitetu i životnim ciljevima koji se svode na ''postati netko i nešto'', a to danas znači ''bogat i slavan''. Upravo je takve odgovore od mladih u jednoj zagrebačkoj gimnaziji dobio kolega psiholog na pitanje ''čemu težite u životu''. A istraživanja iz područja psihologije sreće potvrdila su da nas takvi ciljevi ne mogu doista ispuniti niti omogućiti da živimo smislen i stabilan život, kaže psihologinja Dragica Barbarić, pričitaj cijeli intervju.
Saznaj kojom tehnikom možeš pobijediti depresiju!