Naša čitateljica Snježana ima 19 godina i često proživljava osjećaj nervoze, nezadovoljstva i tjeskobe. Kada je sama noću, ne može zaspati, a ako utone u san muče je noćne more i ujutro se budi pod pritiskom tih snova. Naša stručna suradnica i psihoterapeutkinja Maja Orehovec objašnjava zašto se javlja anksioznost i kojim metodama je možeš ukloniti.

Savjete naših stručnjaka potraži u rubrici 'Pitaj stručnjaka'.

Što je iracionalan strah?

Nesanica, pritisak, noćne more i nemir, pojavljuju se kao simptomi različitih psihičkih poteškoća i na taj način upozoravaju da se nešto neuobičajeno događa. Iz  opisa mogu samo pretpostaviti da se možda radi o simptomima iz spektra tjeskobe, odnosno anksioznosti i da se pojavljuju i iracionalni strahovi.

Anksioznost je stanje koje se pojavljuje s osjećajem nemira, težinom u prsima, nesanicom, vrtlogom misli, vrtoglavicom i sl., a iracionalni strah je prisutan kao najneugodniji simptom. Iracionalni strah je strah od straha i nije vezan za konkretni događaj ili uzrok. Taj strah je vjerojatno nakupina niza frustrirajućih događaja koji su se događali tijekom djetinjstva i odrastanja. Strah proizlazi iz nesvjesnog intrapsihičkog konflikta s pritiskom na ego, te vanjske opasnosti koja dolazi iz neke prijeteće vanjske situacije koja najčešće predstavlja ponavljanje nekog potisnutog traumatičnog doživljaja iz predhodnog vremena.

Postoji nekoliko osnovnih situacija koje se pojavljuju, a mogu se svesti na jednu osnovnu koja se nalazi u genezi anksioznosti, predviđanje gubitka ili doživljaj gubitka voljene ili egzistencijalno važne osobe, a što predstavlja psihičku traumu.

Anksioznost je emocionalno stanje s tri osnovne karakteristike:

1. Subjektivni neugodni osjećaji slični napetosti, žalosti ili tuzi. Senzacije su uvijek vezane za somatske simptome.
2. Fenomeni na respiratornim organima, nedostatak zraka, ubrzano disanje, ubrzani rad i lupanje srca, znojenje uz popratne učinke na motoriku kao nemir, nesvrhovite kretnje. Percepcija tih fenomena dobiva subjektivan, ali i stvarni osjećaj neugodnog karaktera.
3. “Aferentni dio anksioznosti“ ujedno i povijesni jer ukazuje da je subjektivni osjećaj reprodukcija bolnog traumatičnog doživljaja iz prošlosti, koji je bio potisnut iz svijesti i još zadržava moć za porast uzbuđenja koje se nalazi u osnovi anksioznosti.

Medicinska hipnoza

Anksioznost se uglavnom javlja kao situacijski uvjetovan doživljaj, pa možemo razlikovati ''normalnu, neurotičnu i psihotičnu'' anksioznost.

Također treba navesti da se anksioznost može pojaviti u svakoj dobi kada se suočavamo s bolešću, kod odrastanja gotovo je normalna pojava, naglih promjena pri stjecanju novih životnih iskustava, u fazi pronalaženja osobnog identiteta i smisla života.

Kako se osloboditi anksioznosti i tih neugodnih subjektivnih fenomena? Najdjelotvornija je psihoterapija i to kao kombinirani pristup koji je prilagođen osobi. Ponekad tretman zahtijeva dugotrajni angažman.

Osnovni pristup je bihevioralno-kognitivni koji omogućava bolji uvid u svoju osobnost te uzroke i okolnosti u kojima su se razvile poteškoće te aktivno utjecanje na ponašanje, uspostava novih okvira.

Hipnoza je vrsta psihoterapije

Uz navedene pristupe sve se više primjenjuje medicinska hipnoza i ja tu metodu rado primjenjujem u svom radu. Medicinska hipnoza je vrsta psihoterapije koja se zasniva na oblicima verbalne i neverbalne komunikacije.

Osnivač metode je genijalni Milton Erickson, najkreativniji stvaralac novih oblika psihoterapije u 20. stoljeću. Poseban je postulat prema kojemu se traži prilagođavanje specifičnostima pojedinca s kojim radimo.

To predstavlja posve individualizirani pristup koji od terapeuta zahtijeva, uz znanje i vještine, iznimnu senzibilnost, iskustvo i angažman. Tijekom tretmana uspostavlja se specifični oblik komunikacije pri čemu je osobito važna osobnost terapeuta koji će djelovati na klijenta.

Suvremena fiziologija mozga upućuje na to da se svaki doživljaj može razumijeti kao rezultat kompleksnih procesa stvaranja asocijacija i fokusiranja pozornosti na svjesnoj, ali i na nesvjesnoj razini.

Uspostavljanjem komunikacije na svjesnoj i nesvjesnoj razini otvaramo mogućnost stvaranja novih procesa, novih okvira, a time i do nove organizacije ponašanja.

Prirodan način mijenjanja svijesti

Tijek terapije je posve prirodan i ugodan način mijenjanja stanja svijesti u opuštenom stanju, tj. u stanju transa koji otvara djelovanje u dijelu osobnosti kojeg nazivamo nesvjesno ili podsvjesno.

To je značajni dio naše osobnosti na koji možemo utjecati kako bi došli do ishodišta problema ili frustracije i stvarati nove okvire koji će utjecati na novo ponašanje.

Polje djelovanja i primjenjivost metode nisu samo ograničene na uklanjanje psihičkih problema, već su važne u poboljšavanju kreativnog potencijala pojedinca koji će se još lakše i bez suvišnih opterećenja nositi sa životnim zadacima.

Nadam se da sam vam pojasnila problem anksioznosti i preporučam da potražiš stručnu pomoć kako bi spriječila razvoj problema. Mentalno zdravlje je od ključne važnosti u našem psihičkom i fizičkom razvoju i danas sve više ljudi to prihvaća i posjećuju svoje terapeute kako bi riješili svoje nedoumice i veće probleme.