Puno je razloga zašto su neki depresivni ljeti
Sezonski afektivni poremećaj veže se uglavnom uz zimu i kod nas je poznatiji kao 'zimska depresija'. Događa se sukladno promjeni vremena, budući da neke osobe ne mogu normalno funkcionirati bez dnevnog svjetla u zimskim danima. Ipak, on može nastupiti i ljeti, u mjesecima koji se smatraju najopuštenijim i najveselijim u godini. Dok su ovi poremećaji vezani uz promjenu vremena, postoje još brojni uzroci depresije koji se mogu javiti bilo kada u godini. Kod nekih osoba koje već pate od depresije može aktivirati nove epizode.
Kako depresivne osobe doživljavaju ljeto?
Posebno im je teško 'udahnuti' ljeto punim plućima te izbjegavanju druženja i aktivnosti čiji broj ljeti samo raste. Društvene su mreže preplavljene slika ljudi koji se zabavljaju pod sunčevim zrakama, u čemu je teško sudjelovati kada se boluje od depresije. Simptomi koji se javljaju kod zimske depresije (promjene u prehrani, spavanju i izbjegavanje izlazaka iz kuće) u ovom se slučaju kod oboljele osobe javljaju ljeti.
Može se javiti gubitak apetita i sna što uzrokuje letargiju i bezvoljnost. Kod nekih ljudi se može aktivirati zbog osjećaja nesigurnosti u vlastitom tijelu jer se nosi manje odjeće i provodi se vrijeme na plažama. Izoliranost je također česta, jer se izbjegavaju bilo kakva druženja. Sve više ljudi je i na ulicama, što može uzrokovati anksioznost kod nekih.
Prva pomoć: U krugu obitelji i prijatelja
Pomisao da se obrati nekoj bližnjoj osobi zbog svog psihičkog stanja možda zvuči zastrašujuće depresivnoj osobi, ali mali koraci poput ovog mogu pomoći. Time tvoji najbliži znaju kada i kako ti pomoći u slučaju depresivnih epizoda ili eliminiranju njihovih okidača. Nije loše limitirati vrijeme koje se provede surfajući društvenim mrežama. Bez obzira prikazuju li stvarno stanje iza fotografije, tj. na tendenciju da je trend na internetu predstavljati svoju najbolju (i nerealnu) verziju, takve objave mogu pojačati epizodu kod depresivnih osoba.
Preporučljivo je i uvesti u rutinu neke jednostavne aktivnosti, poput večernje šetnje ili odlaska na kavu u najdraži kafić. Sve aktivnosti trebale bi biti u određenom rasporedu koji neće poremetiti bioritam, što bi isto moglo biti okidač depresivne epizode. Tako treba rasporediti i vrijeme objeda te spavanje, u otprilike isto vrijeme svaki dan.
Naravno, od velike je pomoći psihoterapija; tako se dolazi do profesionalnih savjeta koji će ti pomoći nositi se s depresijom i odgovarajuće, individualne terapije. Imati psihički poremećaj nije lako jer je ova tema i dalje stigmatizirana u društvu. Zato treba potražiti pomoć kada nastane depresija i tako proširiti svijest o ovoj bolesti - ona ne znači da je nešto u krivu s osobom koja ju ima, samo da joj je potrebna pomoć kao svakome drugome.
Ovih sedam simptoma mogu biti znak da si u depresiji