Znati ili razumjeti

"Svaka budala može znati. Poanta je razumjeti",rekao je Albert Einstein. Možda znaš da kombiniranje određenih kemijskih spojeva može uzrokovati eksploziju, ali to nije isto što i razumijevanje zašto te kemikalije reagiraju tako. Znanje je površno, jako se oslanja na promatranje i pamćenje. Dok iza razumijevanja uvijek stoji duboka radoznalost i nezaobilazno pitanje zašto su stvari takve kave jesu. Radoznalost tjera na istraživanje sve dok tragatelj ne nađe zadovoljavajući odgovor. Brojna velika otkrića nisu nastala samo iz znanja, nego prije svega iz znatiželje i želje za novim iskustvima. Da naši preci nisu slijedili svoju radoznalost još uvijek bismo živjeli u špilji.

Koje su psihološke zapreke uspješnoj dijeti? Emocionalna inteligencija i dijeta

Sposobnost stavljanja činjenica u širi kontekst

Činjenica je beskorisna, ako je izolirana. Sve dok netko nije u stanju objasniti kako se ta činjenica uklapa u širi kontekst inteligencija te  osobe ostaje ograničena. Primjerice, ako se samo kaže da zakiseljavanje oceana nepovoljno utječe na koraljne grebene to je zanimljiva činjenica, ali je prilično irelevantna dok se ne dovede u širi kontekst. Odnosno, dok se ne objasni da će to nepovoljno utjecati na složene i raznolike ekosustave koji se oslanjaju na vitalna staništa koralja. Inteligentni ljudi imaju jasnu sliku kako jedna stvar utječe na drugu, dok ljude ograničene inteligencije ne zabrinjava previše opća slika, nego su usredotočeni na svoje područje interesa.

Biološke razlike Ženski mozak vs. muški mozak: Što nas razlikuje?

Emocionalna perspektiva

Nema sumnje da puno ljudi ima odlične govorničke sposobnosti i da vješto mogu braniti svoja stajališta. To mogu podjednako dobro raditi i istinski inteligentni ljudi i oni drugi s tom razlikom da ovi prvi znaju popustiti i pognuti glavu kada im netko dokaže da nisu u pravu, dok ovi drugi i dalje tjeraju svoje. Sjetimo se samo izreke: "Pametniji popušta". Možda se pitaš, ali zašto je to važno. Sve se svodi na interakciju između znanja i emocija, a ključna riječ je ravnoteža. Kad je netko uravnotežen ima mogućnost iskoristiti svoje znanje za opće dobro. Ali, kada je netko preplavljen emocijama, znanje ustupa mjesta aroganciji i tvrdoglavosti. U prijateljskoj raspravi inteligentna osoba osjetit će porast napetosti i diplomatski zaključiti raspravu. U nedostatku ove emocionalne svijesti, rasprava se brzo može preliti u žestoku svađu koja nikome ne koristi.

glazba Ako se naježiš dok slušaš određenu glazbu, tvoj mozak je poseban

Empatija

Spomenuta oštrina emocija igra još jednu ulogu u inteligenciji - omogućava čovjeku da razmotri utjecaj svojih postupaka na druge. Nazovi to empatijom, nazovi to teorijom uma, nazovi to kako ti se sviđa, ali sposobnost razumijevanja kako određena djela i riječi utječu na druge ne mogu se naučiti iz knjiga. Ovaj aspekt inteligencije je prirodniji i uređeniji od samog čistog znanja. Od pojedinca traži da uđe u cipele drugog bića i vidi kako se on osjeća. Ta moć ujedno utječe i na donošenje odluka. Bez ovog ključnog aspekta zaokružene inteligencije, ostaje samo gromoglasna budala koja neumoljivo traži da sve bude po njezinoj volji bez obzira što to izaziva štetu drugima.

kako izgleda mozak na ljubavi Mozak na ljubavi - nema straha, a moguće je biti zaljubljen desetljećima!

Provedba

Samo primjena stečenog znanja ima smisla, a na ovom ispitu padaju i brojni akademici. Kako bi se neko određeno znanje implementiralo u određene društvene slojeve potrebno je istupiti iz zone komfora, a na to su malobrojni spremni.

Zdravlje Znanstvena istraživanja: Naš mozak radi i nakon smrti