Volite slaninu? Evo koliko je zapravo smijete pojesti i na što trebate pripaziti
Slanina je bogata okusom, ali sadrži i znatne količine soli te, ovisno o vrsti, zasićenih masti. Osim toga, pripada skupini prerađenog mesa, čija se redovita konzumacija povezuje s povećanim rizikom od određenih bolesti.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), prerađeno meso klasificirano je kao kancerogeno za ljude, na temelju dovoljno dokaza da njegova konzumacija uzrokuje rak debelog i završnog crijeva. Analiza deset istraživanja pokazala je da je svakodnevna konzumacija 50 grama prerađenog mesa povezana s približno 18 posto većim relativnim rizikom od raka debelog i završnog crijeva. To ne znači da će osoba koja povremeno pojede slaninu oboljeti, već da rizik raste s količinom koja se redovito konzumira.
Koliko slanine je previše?
Za slaninu ne postoji službeno određena sigurna dnevna količina. World Cancer Research Fund (WCRF) preporučuje konzumirati vrlo malo prerađenog mesa ili ga, ako je moguće, potpuno izbjegavati. Drugim riječima, slaninu je bolje promatrati kao povremeni dodatak obroku, a ne kao namirnicu koju jedemo svakodnevno. Nekoliko tankih kriški povremeno razumniji je izbor od velikih porcija svaki dan, iako ni za takvu količinu nije utvrđeno da je potpuno bez rizika.
Važno je znati i da se preporuka o ograničavanju crvenog mesa na otprilike 350 do 500 grama tjedno odnosi na neprerađeno crveno meso, a ne na slaninu, kobasice i druge mesne prerađevine.
Je li domaća slanina zdraviji izbor?
Domaća slanina može imati jednostavniji sastav od nekih industrijskih proizvoda, ali to ne znači da je automatski zdravija. Ako je meso soljeno, dimljeno ili sušeno radi konzerviranja, i dalje se ubraja u prerađeno meso. Prema definiciji WHO-a, prerada uključuje upravo postupke poput soljenja, sušenja i dimljenja, neovisno o tome jesu li provedeni u kućanstvu ili industriji.
Ni slanina s manje vidljive masnoće nije nužno bolji izbor kada je riječ o svim zdravstvenim rizicima. Može sadržavati manje zasićenih masti, ali i dalje može imati mnogo soli te pripada skupini prerađenog mesa.
Problem nije samo u masnoćama
Slanina često sadrži velike količine natrija. Njegov prekomjeran unos može pridonijeti povišenom krvnom tlaku, jednom od glavnih čimbenika rizika za srčane i moždane udare. Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje odraslima najviše 2300 miligrama natrija dnevno, uz poželjan cilj od 1500 miligrama za većinu odraslih.
Zato pri kupnji slanine vrijedi provjeriti deklaraciju, osobito sadržaj soli i zasićenih masti. Količine se mogu znatno razlikovati među proizvodima.
Kako uživati u slanini bez pretjerivanja?
Ako volite slaninu, povremeni obrok nije razlog za zabrinutost. Ipak, nekoliko jednostavnih navika može pomoći da smanjite njezinu zastupljenost u prehrani. Umjesto da bude glavni dio obroka, slaninu možete koristiti u manjim količinama kao dodatak jelima, primjerice uz povrće, jaja ili tjesteninu. Također je dobro izbjegavati da se isti dan na jelovniku nađe više različitih mesnih prerađevina. Za doručak češće birajte manje prerađene izvore proteina, poput jaja, običnog jogurta, svježeg sira ili mahunarki.
Zaključno, najvažnija nije jedna porcija slanine, nego koliko je često jedete i kako izgleda vaša ukupna prehrana. Povremeno uživanje u omiljenoj namirnici može biti dio raznolike prehrane, ali redovitu konzumaciju prerađenog mesa preporučljivo je svesti na najmanju moguću mjeru.