Proljetni umor: Zašto nastaje, koji su simptomi i kako ga se riješiti
Priroda se budi, a mi kao da padamo - većina bi vjerojatno upravo tako opisala proljetni umor. Dulji dani zahtijevaju od nas veću količinu energije i prilagodbu drukčijem bioritmu nakon pomalo uspavane zime. Te promjene mogu predstavljati ozbiljan stres za organizam, zbog čega se javlja umor. Proljetni umor ne može se okarakterizirati kao bolest, ali svakako sa sobom nosi niz psihičkih i fizičkih simptoma. Nije točno poznato kako se aktivira, ali stručnjaci su skloni vjerovati da ga uzrokuju hormoni.
Zašto nastaje proljetni umor?
U zimskim danima, kada opada proizvodnja serotonina u organizmu, za raspoloženje je u najvećoj mjeri odgovoran melatonin, hormon koji regulira spavanje. Dolaskom proljeća, započinje proces zamjene uloga i serotonin opet preuzima vodeće mjesto. Organizmu treba neko vrijeme da se privikne na novonastalu situaciju, zbog čega dolazi do pada energije i osjećaja zamora.
Simptomi proljetnog umora
Letargija i pospanost su normalne reakcije na promjene tlaka koje se događaju zbog promjena u temperaturi, a normalne se u proljetnim danima. Ostali mogući simptomi su mučnina, vrtoglavica i migrena. Može se javiti i nesanica. Simptomima su podložnije osobe koje su inače sklone varijacija u krvnom tlaku ili imaju nizak tlak. Srećom, simptomi kroz neko vrijeme prestaju, kada se razina serotonina stabilizira.
Česti simptomi proljetnog umora su:
- bezvoljnost
- pospanost
- razdražljivost
- pad koncentracije
- pad imuniteta
- nezainteresiranost za posao i učenje su neki od simptoma proljetnog umora.
Savjeti za svladavanje proljetnog umora
Najkraće rečeno, jedite što više voća i povrća te namirnica bogatih vlaknima, a izbjegavajte masnu i rafiniranu hranu. Zbog brze nadoknade energije često posežemo upravo za masnom i rafiniranom hranom, ali treba imati na umu da taj efekt ne traje dugo i ubrzo ćete opet osjetiti umor. Zašto se nakon jela osjećate umorno? Težite namirnicama s niskim glikemijskim indeksom, koje polako otpuštaju šećer u organizam i tako osiguravaju dulji osjećaj sitosti. Esencijalne masne kiseline svakako uključite u jelovnik, a razmislite o jače začinjenoj hrani. Naime, pojedine namirnice, poput ljute papričice, potiču proizvodnju endorfina i tako podižu raspoloženje. Važno je jesti manje obroke više puta dnevno, kako bi razina šećera u krvi bila stabilna.
Osim uravnotežene prehrane, pomoći može i redovita tjelovježba koja podiže raspoloženje, potiče dotok krvi u mozak, podiže energiju, povoljno utječe na san i jača samopouzdanje. Nije važno kojom aktivnošću se bavite, dok god se krećete. Ne zaboravite piti bar litru i pol do dvije vode dnevno, kako biste držali krvni tlak pod kontrolom i pravilno hidratizirali tijelo. Ako, pak osjećate izrazito jake simptome proljetnog umora koji nikako ne prolaze, pomoći mogu i dodatci prehrani, posebice vitamini B kompleksa.
Detoks protiv proljetnog umora
Šparoge su pravo proljetno povrće, a najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja. Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svog sočnog okusa i blage teksture. Zelenu boju duguju klorofilu poznatom “čistaču” jetre i krvi. Energetska vrijednost šparoga je vrlo mala što ovo povrće svrstava visoko na listu poželjnih namirnica za skidanje suvišnih kilograma.
Također, ističu se sadržajem vitamina C i kalija - nutrijenata prijatelja jetre. Visok udio kalija s aminokiselinom argininom koju sadrži te niskim udjelom natrija čini šparogu prirodnim diuretikom. Ovakvo svojstvo šparoga od davnine se koristi za ublažavanje simptoma PMS-a i zadržavanje vode. Šparoge su dobar izvor nutrijenata koji pridonose zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Uz vitamin C, riječ je konkretno o cinku i selenu, a zahvaljujući njima šparoge s pravom čine neizostavni dio detoksikacijske dijete koju je poželjno provesti na izmaku zime, kako bi se tijelo pripremilo za proljeće.
Vitamini za proljetni umor
Jedna šalica omiljenih crvenih bobica, što je u stvari jedno serviranje, osigurava tek 45 kalorija, ali i zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom C. Štoviše, jagode su jedno od vitaminom C najbogatijeg voća, što pomaže ne samo u detoksikaciji, već i u savladavanju proljetnog umora. Ista količina od jedne šalice jagoda osigurava i nevjerojatnih 210 miligrama kalija koji, među ostalim, pridonosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava.
Vitamini B2, B5, B5, K te minerali bakar, mangan i magnezij "zaokružuju" listu vitamina i minerala u jagodama, ali ne i listu ukupnih blagotvornih nutrijenata. Jagode, naime, sadrže vrijedne fitonutrijente, a među njima najviše je elagične kiseline, te flavonoida antocijanina, katehina, kvercetina i kamferola. Sinergijski učinak ovih supstanci razlog su zašto jagode imaju impresivan antioksidativni kapacitet. Jagode, naravno, odlično pristaju u slastice, osobito one od čokolade, ali u službi detoksikacije najbolje ih je jesti same. Ipak, gurmani mogu od jagoda načiniti i sorbete ili lagane frapee.
Otkrijte kojih 5 sokova pomaže u borbi sa stresom!