4 proljetne namirnice koje potiču rad jetre i ubrzavaju probavu
Šparoge poznati čistači jetre
Šparoge su pravo proljetno povrće, a najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja. Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svog sočnog okusa i blage teksture. Zelenu boju duguju klorofilu poznatom “čistaču” jetre i krvi. Energetska vrijednost šparoga je vrlo mala što ovo povrće svrstava visoko na listu poželjnih namirnica za skidanje suvišnih kilograma. Nutritivno šparoge su prije svega bogate folnom kiselinom koja pridonosi normalnom rastu tkiva tijekom trudnoće. Također, ističu se sadržajem vitamina C i kalija - nutrijenata prijatelja jetre. Visok udio kalija s aminokiselinom argininom koju sadrži te niskim udjelom natrija čini šparogu prirodnim diuretikom.
Ovakvo svojstvo šparoga od davnine se koristi za ublažavanje simptoma PMS-a i zadržavanja vode. Šparoge su dobar izvor nutrijenata koji pridonose zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Uz vitamin C, riječ je konkretno o cinku i selenu, a zahvaljujući njima šparoge s pravom čine neizostavni dio detoksikacijske dijete koju je poželjno provesti na izmaku zime, kako bi se tijelo lišilo otrova i pripremilo za proljeće. Šparoge i jaja čine odličnu i najpoznatiju kombinaciju, no za detoksikaciju je bolje šparoge učiniti dijelom miješanih salata ili dodatkom juhama. Za pravi gastronomski užitak, preporučuje se šparoge servirati s plodovima mora.
Artičokom protiv konstipacije
Artičoka je povrće koja spada u porodicu glavočika, a njezina ljekovita svojstva poznata su već stoljećima. Smatra se da blagotvorno djelovanje artičoke na organizam potječe od gorkih tvari u lišću i korijenu, koje imaju posebnu aromu i potiču brže protjecanje žuči. Kalorijska vrijednost artičoka je minimalna, kao i sadržaj masti, ali je nutritivno riječ o pravoj riznici vitamina, minerala i fitokemikalija. U kontekstu nutrijenata prijatelja jetre, artičoka osigurava vitamin C i kalij, ali i gotovo sve druge vitamine i minerale u manjim količinama. Impresivan je i sadržaj vlakana pa tako 100 g artičoke osigurava čak 5.4 g vlakana
Artičoka se ističe udjelom silimarina, tvari za koju se vjeruje da ima zaštitan učinak na jetru . Dodatno, cinarin i kafeinska kiselina, tvari kojima je bogata artičoka, u pokusima na životinjama pokazali su se kao učinkoviti hepatoprotektivni spojevi. Inulin, neprobavljivi ugljikohidrat, ima blago laksativno djelovanje te pomaže kod konstipacije. Zdravlje jetre ovisno je o redovitom pražnjenju crijeva, a u razdobljima zatvora veće je opterećenje jetre. Artičoku možete uklopiti u gotovo bezbroj jela, od juha preko pirea do rižota, pizza, musaka ili mesnih jela. No, kako bi detoksikacija bila što učinkovitija najbolje je kuhanu artičoku servirati kao predjelo s maslinovim uljem i laganim sirom ili pak uklopiti u raznolike salate. Za gurmanski užitak napravite namaz od artičoke tako da ih pomiješate s tunom, maslinama, maslinovim uljem i limunovim sokom. Kombinaciji dodajte začinsko bilje po želji i uživajte.
Mladi špinat za jake kosti
U današnje doba špinat je dostupan tijekom cijele godine, ali proljeće je idealno vrijeme da se uživa u mladom špinatu osobito zato što mladi špinat, za razliku od običnoga, ima slađi okus i manje je žilav. Nutritivno, riječ je o vrlo vrijednoj namirnici. Obiluje vitaminom K koji, među ostalim, pridonosi održanju normalnih kostiju. Mladi špinat je, poput većine proljetnih plodova, vrijedan izvor vitamina C i kalija. Valja istaknuti i sadržaj folne kiseline i željeza. Oni koji se još sjećaju Popaja koji je svoje mišiće jačao špinatom uvjereni su da ga je upravo željezo sadržano u špinatu činilo snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.
Zelenu boju mladi špinat duguje pigmentu klorofilu koji je izuzetno bitan u kontekstu detoksikacije jer se tradicionalno smatra učinkovitim “čistačem” jetre i krvi. Dodatna prednost špinata je niskokaloričnost budući da u 100 grama osigurava tek oko 25 kalorija. Špinat se može dodati jelima od tjestenine, umake, pite ili pak eksperimentirati po volji. Kada je riječ o detoksikaciji preporuka je uživati u salati od mladog špinata kojoj je dodan limunov sok. Takvoj bazi, pak, moguće je dodati brojne sastojke od kozjeg ili kravljeg sira, do oraha, sjemenki i maslinovog ulja. Dodatak jabuke se osobito preporučuje jer će zahvaljujući pektinu, topivom vlaknu iz jabuka, detoksikacijska priča biti zaokružena.
Jagode protiv proljetnog umora
Jedna šalica omiljenih crvenih bobica, što je u stvari jedno serviranje, osigurava tek 45 kalorija, ali i zadovoljava dnevne potrebe za vitaminom C. Štoviše, jagode su jedno od vitaminom C najbogatijeg voća, što pomaže ne samo u detoksikaciji, već i u savladavanju proljetnog umora. Ista količina od jedne šalice jagoda osigurava i nevjerojatnih 210 miligrama kalija koji, među ostalim, pridonosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava
Vitamini B2, B5, B5, K te minerali bakar, mangan i magnezij "zaokružuju" listu vitamina i minerala u jagodama, ali ne i listu ukupnih blagotvornih nutrijenata. Jagode, naime, sadrže vrijedne fitonutrijente, a među njima najviše je elagične kiseline te flavonoida antocijanina, katehina, kvercetina i kempferola. Sinergijski učinak ovih supstanci razlog su zašto jagode imaju impresivan antioksidativni kapacitet. Jagode, naravno, odlično pristaju u slastice, osobito one od čokolade, ali u službi detoksikacije najbolje ih je jesti same. Ipak, gurmani mogu od jagoda načiniti i sorbete ili lagane frapee.
Pročitaj kako pravilno odabrati voće i povrće.