Imunitet: Hrana zbog koje si sklonija prehladama i gripi

Guliver/Shutterstock
Raznovrsna prehrana i fizička aktivnost su dvije temeljne pretpostavke snažnog imuniteta. Visok unos šećera i zasićenih masnoća iz crvenog mesa i druge masne i pržene hrane može uzrokovati pad imuniteta.
Vidi originalni članak

Također, ako piješ više od pet alkoholnih pića dnevno i puši više od 20 cigareta njegov imunitet je na udaru, a time se značajno povećava i izloženost prehladama, gripi, virozama. Kad je imunitet slab primjerice zbog loše prehrane i nedovoljno kretanja obična gripa može izazvati oboljenje s teškim komplikacijama, a kad je na vrhuncu i vrlo jake bakterijske infekcije mogu biti uspješno savladane.

Previše šećera u dnevnoj prehrani (100 g ili 20 žlica) može srušiti imunitet čak za 40 posto. Tu se misli prije svega na jednostavne šećere uključujući i med te gazirane napitke, koji oslabljuju aktivnosti bijelih krvnih zrnaca da uništavaju mikrobe. Nepovoljno djelovanje šećera nastupa za 30 minuta, a može potrajati 5 sati.  Kada se šećer zamijeni s kompleksnim ugljikohidratima, pada imuniteta nema. Smatra se da šećer dovodi do poremećaja humoralnog imuniteta tj. do smanjenja apsorpcije drugih hranjivih tvari, a posebno C vitamina koji u obrani ima značajnu ulogu.

Visok unos zasićenih i trans masnoća iz industrijske hrane, a ponajviše zbog crvenog mesa može izazvati pad imuniteta naprosto zato što tada nedostaju dragocjene mononezasićene masne kiseline te omega-3 masne kiseline koje imaju značajnu ulogu u metabolizmu bijelih krvnih zrnaca.

Osim toga, oksidacijom takvih masnoća nastaje mnogo slobodnih radikala koji dramatično uništavaju obrambene stanice i time oslabljuju imunitet. Što je više zasićenih masnoća životinjskog podrijetla poput crvenog mesa i masnih sireva to je slabiji imunitet zbog nedostatka prostaglandina i leukotriena. Stanje se bitno popravlja kada se dio takvih masnoća zamjeni s hranom bogatom omega-3 masnim kiselinama.

Hrana koju trebaš jesti ove jeseni.

Posjeti missZDRAVA.hr