Grejp raste na drvetu, poput grožđa, u grozdovima. Njegovo botaničko ime - Citrus paradisi - upućuje na „rajsko“ porijeklo, a ima relativno kratku povijest koja datira iz 18 st. sa Barbadosa. Brojni botaničari vjeruju da je grejp zapravo rezultat prirodnog križanja naranče i pomela, citrusnog voća koje je u 17. stoljeću doneseno iz Indonezije na Barbados. Stabla grejpfruta zasađena su na Floridi na početku 19. stoljeća, međutim nije postao komercijalna roba sve do kraja 19. stoljeća. Florida je još uvijek vodeći proizvođač grejpfruta, uz Kaliforniju, Arizonu i Teksas.

Vrste grejpfruta

Obično se susrećeš s tri vrste grejpfruta – bijelim (koji je zapravo blijedo-žuti), rozim i crvenim. Bijeli grejp je obično manji i kiseliji od rozog. Veliki, rubinski crveni grejp otkriven je u Teksasu krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća. Novije vrste crvenog grejpa dobivene su mutacijama, a najpoznatije vrste su Star Ruby i Rio Red. Razvojem slađih vrsta bez koštica grejp je postao popularan i sve ga je lakše pronaći na lokalnim tržnicama.

Nutritivna vrijednost grejpfruta

Grejp je odličan izvor vitamina C i dobar izvor vitamina A. Ova dva vitamina potiču imunološki sustav i pružaju antioksidativnu zaštitu. Također, grejp je dobar izvor pantotenske kiseline (vitamina B5) koja ima ključnu ulogu u proizvodnji stanične energije. Ne samo što je bogat nutrijentima i odlična okusa nego je i siromašan kalorijama: polovica grejpa ima tek četrdesetak kalorija.

Rozi grejp sadrži likopen, fitokemikaliju iz skupine karotenoida, koja je odgovorna za rozu boju i zaštitu od štetnih slobodnih radikala. U studijama se najčešće spominje zaštitna uloga kod karcinoma prostate, dojke, endometrija i pluća. Grejpfrut je jedinstven izvor fitokemikalije naringina, koja mu daje karakterističan gorak okus, a u laboratorijskim studijama dokazano da naringin posjeduje inhibicijsko djelovanje na rast stanica tumora.

Skupina fitokemikalija koje se zajedničkim imenom nazivaju limonoidi također je prisutna u ovome voću. Znanstvenim studijama dokazano je da limonoidi povisuju razinu enzima koji pomažu u detoksikaciji karcinogenih spojeva te pomažu njihovo izlučivanje iz tijela. Obojeni dio kore grejpa sadrži d-limonen, fitokemikaliju iz skupine flavonoida, koji djeluje kao snažan antioksidans i pomaže u sprečavanju oksidativnih oštećenja na staničnim strukturama i DNA. Bijeli dio ispod kore također sadrži flavonoide, međutim, želiš li uživati u kori, bolje je posegnuti za organski uzgojenim grejpom.

Pektin, neprobavljivo vlakno topljivo u vodi, obilato je zastupljeno u grejpu. Ova molekula zbog svoje specifične strukture u crijevima tvori gel i ometa apsorpciju masti. Pektin iz grejpa u studijama na životinjama pokazao se kao učinkovito sredstvo za sniženje kolesterola. Pola šalice grejpfruta sadrži 1 gram pektina, a osim u mesnatom dijelu voća, prisutan je i u kori i u bijelom dijelu ispod kore.

Utjecaj na zdravlje

Istraživanje provedeno na Medicinskoj školi židovskog sveučilišta Hadassah u Jeruzalemu, dokazalo je da grejp, posebno crveni, može sniziti kolesterol i utjecati na razinu triglicerida. Istraživanje je uključilo 57 bolesnika s dijagnozom hiperlipidemije koji su podijeljeni u tri skupine: prva i druga skupina su kroz mjesec dana svakodnevno dobivali po jedan crveni odnosno žuti grejp podjednake veličine; treća skupina je bila kontrolna. Tijekom 30 dana sve skupine su jele hranu s niskom razinom kalorija i masti.

Rezultati su pokazali da grejp, a crveni grejp izraženije, povoljno utječe na razinu lipida u serumu te na antioksidativni potencijal. Skupina koja je dobivala crveni grejp zabilježila je najveće sniženje kolesterola i triglicerida, a slijedi je skupina s bijelim grejpom.

Mršavljenje i grejp

Popularno je uzimanje grejpa u uvjerenju da će ova namirnica "otopiti masne naslage". Što kaže znanost o ovome fenomenu? Prema knjizi ''Bajke i istine o hrani koju jedemo'' koju je izdalo Američko udruženje dijetetičara, grejp ne "izgara" kalorije. Probava bilo koje namirnice iziskuje određenu količinu energije. Međutim, niti jedna namirnica ili sastojak neke namirnice ne može ''izgorjeti'' kalorije ili ''istopiti'' masno tkivo. Ukoliko dođe do smanjenja tjelesne mase zbog konzumiranja grejpa, to je vjerojatno zbog toga što je grejp zamijenio neku drugu namirnicu bogatiju energijom od grejpa.

Grejpfrut za zdravije desni

Studija njemačkih znanstvenika ukazuje da konzumacija grejpfruta pomaže u borbi protiv bolesti zubnog mesa. Pokazalo se da osobe koje pate od bolesti zubnog mesa imaju manje izglede da će im krvariti desni ako svakog dana pojedu 2 grejpfruta. Znanstvenici vjeruju kako se radi o posljedicama povišenja razine vitamina C u krvi koja dovodi do bržeg zacjeljivanja rana te smanjenja oštećenja koja stanicama nanose molekule slobodnih radikala.

Nutritivna vrijednost grejpa

Nutritivna vrijednost u 100 g grejpfruta:

• Energetska vrijednost [kcal]: 32
• Ugljikohidrati [g]: 8.08
• Proteini [g]: 0.63
• Masnoće [g]: 0.1
• Prehrambena vlakna [g]: 1.1
• Voda [g]: 90.89
• Beta karoten [mcg]: 552
• Vitamin A [mcg]: 278.1
• Vitamin B1 [mg]: 0.036
• Vitamin B12 [mcg]: 0
• Vitamin B2 [mg]: 0.02
• Vitamin B3 [mg]: 0.25
• Vitamin B5 [mg]: 0.283
• Vitamin B6 [mg]: 0.042
• Folna kiselina [mcg]: 10
• Vitamin C [mg]: 34.4
• Vitamin E [mg]: 0.13
• Bakar [mg]: 0.047
• Cink [mg]: 0.07
• Fosfor [mg]: 8
• Natrij [mg]: 0
• Kalcij [mg]: 12
• Kalij [mg]: 139
• Magnezij [mg]: 8
• Mangan [mg]: 0.012
• Selen [mcg]: 0.3
• Željezo [mg]: 0.09

Klikni i pogledaj Abecedu namirnica od A do Z na portalu Gastro.hr.

Druga strana medalje

Prečesta konzumacija grejpfruta povećava rizik od karcinoma dojke u žena u postmenopauzi, prema istraživanju objavljenom u časopisu The British Journal of Cancer. Znanstvenici smatraju da grejpfrut inhibira enzim koji sudjeluje u metabolizmu estrogena i na taj način povećava njegovu koncentraciju što se povezuje sa povećanim rizikom od karcinoma dojke. U istraživanju je sudjelovalo više od 50 tisuća žena u postmenopauzi, od čega je oko 1700 njih imalo karcinom dojke. Utvrđeno je da su žene koje su svaki dan pojele četvrtinu grejpfruta imale 30 posto veći rizik razvoja karcinoma dojke u usporedbi s onima koji nisu konzumirale grejpfrut.

Sok od grejpfruta i lijekovi nisu dobra kombinacija

Poznato je da sok od grejpfruta utječe na apsorpciju nekih lijekova. Lijekovi koji mogu biti u interakciji s grejpom su lijekovi za sniženje kolesterola, krvnog tlaka, regulaciju srčanog ritma, depresiju, tjeskobu, HIV, imunosupresiju, alergije, impotenciju i epileptičke napade. Primjerice, uzimanje jedne tablete nekih statina sa sokom od grejpa može biti jednako gutanju 10 tableta odjednom s čašom vode.

Najjače je djelovanje uočeno kod lijekova za sniženje kolesterola i krvnog tlaka, sedativa, imunosupresiva, lijekova protiv alergija, te analgetika. Još uvijek nije poznato o kojoj se aktivnoj tvari grejpfruta radi, ili je možda riječ o više fitokemikalija.

Savjeti za odabir i serviranje

Valja odabrati plodove koji su teški kada ih uzmeš u ruku. Iako se kora može činiti neravnomjerno obojenom, ovo obično nije važan pokazatelj. Izbjegavaj plodove koji imaju mekane ili vlažne mrlje. Grejpfrut s tankom korom obično ima više soka, ali ne mora nužno imati bolji okus. Plod dozrijeva i nakon što je ubran i stoga ga je najbolje čuvati na sobnoj temperaturi ili u hladnjaku, ali ne u plastičnoj vrećici.