Anti - kandida prehrana: Češnjak se pokazao djelotvornijim od lijekova
Gljivice se smatraju uobičajenim stanovnikom ljudskog organizma, odnosno spadaju u njegovu "fiziološku floru". Uravnotežene su s ostalim mikroorganizmima, s kojima međudjeluju te u određenim simbiozama imaju čak i povoljan učinak. No, problemi se javljaju u trenutku kada se naruši spomenuta ravnoteža što može rezultirati prekomjernim rastom i razmnožavanjem gljivica.
Uzroci gljivičnih infekcija
Jedno od oboljenja koje je sve češće, osobito u ženskom dijelu populacije je kandidijaza - gljivično oboljenje uzrokovano gljivicama roda Candidae albicans.
Gljivičnom "bujanju" mogu pridonijeti razna stanja kao što su:
- česta upotreba antibiotika (oni ubijaju i "dobre" bakterije koje drže gljivice pod kontrolom), oralnih kontraceptiva i kortikosteroida
- nošenje uskog, neprozračnog donjeg rublja
- prisutnost drugih oboljenja poput šećerne bolesti i HIV-a
- trudnoća
- alergija i upotreba antihistaminika (lijekova protiv alergije)
- nedostatak željeza, cinka, folne kiseline i vitamina B12
- kemoterapija
Simptomi akutne i kronične kandidijaze
Iako je najčešća lokalizacija gljivičnih infekcija, točnije kandidijaze, vagina i usna šupljina, one se mogu manifestirati i na koži, noktima, bronhima i plućima.
Simptomi vaginalne kandidijaze su svrbež, peckanje, bolni spolni odnosi, prisutnost bjelkasto-žućkastog (sirastog) iscjetka, crvenilo i otečenost.
U slučaju da se akutno gljivično oboljenje ne izliječi pravovremeno, postoji mogućnost prelaska u kronično stanje. Određeni simptomi poput bolova u trbuhu, proljeva, nadutosti, grčeva, loše probave, žgaravice, ponavljajućih vaginalnih oboljenja, crvenila kože i upala sinusa mogu upućivati na postojanje kronične kandidijaze. Česti su simptomi i alergije, analni svrbež, loša periferna cirkulacija, umor, depresija, razdražljivost, glavobolja i vrtoglavice.
Liječenje i prevencija
Osim "klasičnog" pristupa liječenju, odnosno lokalne i sistemne primjene antimikotika, mnogi liječnici zagovaraju i "prirodan", ne-farmakološki način liječenja, odnosno borbe protiv gljivičnih infekcija.
Naime, mnoga istraživanja su pokazala učinkovitost određenog načina prehrane, osobito u prevenciji te dugoročnom održavanju ravnoteže mikroflore organizma. Tako se preporuča prehrana s maksimalno smanjenim unosom ugljikohidrata (osobito rafiniranih šećera najviše prisutnih u slatkišima) te smanjenim unosom masti, mlijeka i mliječnih prerađevina, alkoholnih pića te orašastih plodova.
Za razliku od inače preporučenog dnevnog unosa voća koji iznosi pet serviranja na dan, kod gljivičnih oboljenja treba izbjegavati slatko voće te u potpunosti izbjegavati sušeno voće. Također nije preporučljiva niti konzumacija meda, voćnih sokova i pića s dodatkom šećera.
Probiotici i drugi prirodni lijekovi
Kroz mnoga su se istraživanja "iskristalizirale" određene namirnice, odnosno aktivne supstance koje mogu pomoći u borbi protiv gljivičnih infekcija. Probiotici povoljno djeluju na ravnotežu crijevne mikroflore inhibirajući rast "štetnih" bakterija, poboljšavaju probavu, jačaju imuni sustav te povećavaju otpornost prema infekcijama.
Bakterija Lactobacillus acidophilus najčešće se dodaje u jogurte, odnosno fermentirane mliječne proizvode ili pak u kapsule, ali i u preparate za lokalnu primjenu poput vaginaleta, oralnih i vaginalnih gelova te tekućina za ispiranje. Laktobacili proizvode mliječnu kiselinu koja u slučaju gljivičnih oboljenja djeluje kao "prirodni antibiotik".
Ehinacea (Echinacea purpurea) se u obliku dodataka prehrani također izdvojila kao značajna podrška jačanju imuniteta, čime indirektno pomaže u borbi protiv kandidijaze, odnosno smanjuje razmnožavanje gljivica.
Cimet posjeduje dvije aktivne tvari, eugenol i cinamaldehid, koje se smatraju učinkovitima pri liječenju gljivičnih oboljenja, a češnjak se u nekim studijama, zahvaljujući aktivnoj tvari alicinu, pokazao kao djelotvorniji od nistatina, lijeka koji se primjenjuje za liječenje gljivičnih oboljenja.
Propolis posjeduje antifungalno, protuupalno i imunostimulacijsko djelovanje, dok ulje čajevca fungicidno djeluje primijenjeno lokalno na koži. Pomoć pri liječenju kandidijaze može pružiti i žutika, bogata alkaloidom antibiotskog djelovanja, berberinom, a preporučuje se povećati unos minerala cinka i selena, koji će ojačati imunološki sustav.
Iz mnoštva biljnih vrsta, valja izdvojiti origano, ružmarin, majčina dušica i grožđe.
Zabranjena i ljekovita hrana
NE preporučuje se:
- Šećer, med, marmelada
- Keksi, kolači, bomboni, čokolada
- Mliječni proizvodi (mlijeko, sladoled), sir, maslac
- Bijelo brašno i proizvodi od bijelog brašna (kruh, tijesto, toast)
- Slatko voće (grožđe, lubenice, kruške)
- Sušeno voće
- Voćni sokovi s dodatkom šećera
- Alkoholna pića (pivo, slatka vina, likeri)
- Sušeno i dimljeno meso, riba, perad
- Kikiriki, čips, lješnjak, sjemenke
- Čaj, kava
Preporučuje se:
- Povrće (salata, rajčice, krastavci, kupus, kiseli kupus)
- Jestive gljive, začinsko bilje
- Luk, češnjak
- Limun
- Meso peradi i divljač, jaja
- Riba, rakovi
- Bistre juhe
- Probiotički napitci na bazi soje i kravljeg mlijeka
- Sokovi od povrća bez dodatka šećera
- Maslinovo ulje
- Namirnice s visokim sadržajem vlakana: cvjetača, brokula, kupus, poriluk, celer, mrkva, mahune, raženi kruh, zobene pahuljice i pšenične klice
Plan prehrane u 4 točke
1. Detoksikacija
Čišćenje organizma svježim povrtnim sokovima, vodom i biljnim pripravcima kako bi uklonili nastale toksične produkte gljivica.
2. Smanjenje populacije štetnih bakterija (gljivica)
Terapija antimikrobnim biljnim pripravcima ili propisanim lijekovima, kako bi se broj gljivičnih bakterija smanjio i uspostavili uvjeti za uravnoteženu bakterijsku floru.
3. Primjena probiotika
Unos probiotika u obliku obogaćenih namirnica ili dodataka prehrani u cilju ponovnog uspostavljanja bakterijske ravnoteže.
4. Provođenje adekvatne prehrane
Nakon akutne infekcije Candidom, potrebno je trajno primjenjivati prehrambene smjernice koje će onemogućiti ponovno javljanje bolesti.