Različite studije otkrile su vezu između sporog hodanja kod odraslih starijih od 65 godina i većeg rizika od kognitivnih oštećenja, kardiovaskularnih bolesti, padova (koji mogu dovesti do prijeloma), hospitalizacije, pa čak i povećane ukupne stope smrtnosti, piše The Conversation.

Brže hodanje, s druge strane, povezano je s povećanom funkcionalnom sposobnošću, što znači boljom sposobnošću kretanja i samostalnog obavljanja aktivnosti, ali također je povezano s dugovječnošću.

Ali koliko brzo biste trebali hodati? Studije preporučuju nekoliko jednostavnih testova koji se uglavnom sastoje od mjerenja vremena koliko je osobi potrebno da hoda između dvije točke svojim uobičajenim tempom.

Ovaj test se provodi na udaljenosti od četiri metra. Brzina ispod 0,8 metara u sekundi povezana je s većim rizikom od opće slabosti i padova.

za one koji ne vole hodati 7 aktivnosti koje troše jednako kalorija kao hodanje

Kako poboljšati brzinu hodanja

Iako postoji malo neslaganje oko najbolje vježbe za povećanje brzine hodanja, obrazac koji se čini najučinkovitijim je višekomponentni trening, koji uključuje nekoliko različitih oblika vježbi:

• Vježbe ravnoteže mogu poboljšati stabilnost i spriječiti padove. Primjeri uključuju hodanje u ravnoj liniji stavljajući jednu nogu ispred druge ili stojeći na jednoj nozi, naizmjenično svakih 10-15 sekundi.
• Vježbe fleksibilnosti mogu poboljšati pokretljivost i smanjiti rizik od ozljeda.
• Vježbe za mišiće pomažu u izgradnji snage u nogama, stražnjici i drugim dijelovima tijela. To može biti jednostavno poput ustajanja i sjedanja na stolicu.
• Aerobna vježba poboljšava izdržljivost, a može uključivati ​​samo hodanje ili nordijsko hodanje (sa štapovima za planinarenje).

kada u šetnju Koje je doba dana najbolje za hodanje? Evo što kažu stručnjaci

Koliko aerobne vježbe trebamo?

Glavni vodiči o tjelesnoj aktivnosti preporučuju da svaka odrasla osoba, pod uvjetom da je fizički i zdravstveno sposobna, treba odraditi najmanje 150 minuta umjereno intenzivne aerobne vježbe tjedno.

"Umjereno" znači da niste previše uspuhani i da možete razgovarati, ali da ste dovoljno aktivni da primijetite ubrzan rad srca i disanje. Ova vrsta vježbe korisna je za osobe s kroničnim bolestima, uključujući za one s kardiovaskularnim problemima, metaboličkim problemima ili čak rakom.

Snaga mišića: kako i koliko?

Vježbe jačanja mišića tradicionalno se preporučuju se 2 do 3 puta tjedno, s najmanje jednom serijom po sesiji vježbi glavnih mišićnih skupina: nogu, stražnjice, prsnog koša, leđa i ruku.

Međutim, novije studije pokazuju da izvođenje manje intenzivnih, ali češćih vježbi jačanja može biti učinkovit način za održavanje mišićne mase i snage. To bi značilo da ih radite gotovo svaki dan, uključujući čak i male setove "vježbica" tijekom dana.

jednostavno se koristi Nošenje prsluka s utezima može pojačati intenzitet šetnje i poboljšati držanje, ali nije za svakoga

Iskoristite ih ili ih izgubite

Ako ih ne treniramo, mišići, mišićna masa i snaga s vremenom se smanjuju. To ne samo da utječe na našu mobilnost, već također povećava rizik od zdravstvenih problema, pa čak i smrti. Malo svakodnevne vježbe može napraviti veliku razliku. Stoga preporučamo da pokušate održati svoju fizičku kondiciju što je više moguće, kako biste poboljšali svoje trenutno zdravlje i spriječili buduće probleme.

Ako ne znate odakle početi, uvijek je najbolja opcija konzultirati se sa stručnjakom. Ako imate poteškoća ili ograničenja u vježbanju, fizioterapeut vam može pomoći u izradi specijaliziranog plana vježbanja ili ga može prilagoditi vašim potrebama.