Koliko vam je vježbanja potrebno da biste usporili starenje mozga
Znanost vam je upravo dala još jedan razlog da ne preskačete trening. Redovito vježbanje moglo bi doslovno "vraćati godine" vašem mozgu — i to za gotovo jednu godinu.
A za to nije bilo potrebno ni puno vježbanja. Kada su ljudi tjedno vježbali 150 minuta, njihovi su mozgovi ostali "mlađi". (Ako vam je broj poznat, riječ je o preporuci brojnih zdravstvenih organizacija.) Sudionici su u laboratoriju odradili dva kardio treninga od 60 minuta, a kod kuće još jedan trening od pola sata.
Kad su znanstvenici usporedili MRI snimke mozga prije i nakon jednogodišnjeg istraživanja, otkrili su da su mozgovi onih koji su redovito vježbali bili 0,6 godina mlađi nego na početku. Istraživači su proučili i mozgove ljudi koji uopće nisu vježbali — njihovi su bili 0,35 godina stariji. Kad se sve zbroji, razlika u starenju mozga između ove dvije skupine bila je gotovo godinu dana.
"Ove su apsolutne promjene bile skromne, ali i pomak od jedne godine u biološkoj dobi mozga mogao bi biti važan tijekom desetljeća", kaže Lu Wan, znanstvenica koja se bavi analizom neuroznanstvenih podataka u AdventHealth Research Institute i glavna autorica studije. Wan i njezin tim objavili su rezultate u časopisu Journal of Sport and Health Science.
S obzirom na to da su sudionici imali između 26 i 58 godina, nalazi sugeriraju da još uvijek možete početi pomagati svom mozgu — čak i ako ste većinu života proveli sjedilački.
"Svaka dodatna ‘godina’ biološke dobi mozga povezana je sa značajnim razlikama u zdravlju u kasnijoj životnoj dobi", dodaje Kirk Erickson, doktor znanosti i direktor translacijske neuroznanosti u AdventHealth Research Institute te viši autor studije. "Iz perspektive životnog vijeka, poticanje mozga da ostane mlađi u srednjim godinama može biti vrlo važno. Ako usporimo starenje mozga prije nego što se pojave ozbiljniji problemi, možda možemo odgoditi ili smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije u kasnijoj životnoj dobi."
Kako vježbanje pomaže u održavanju mozga mlađim?
Istraživači su proučavali nekoliko mogućih mehanizama kroz koje bi vježbanje moglo djelovati — promjene u tjelesnoj formi, sastavu tijela, krvnom tlaku ili promjene u proteinu BDNF koji potiče stvaranje novih moždanih veza. Iako je vježbanje poboljšalo opću tjelesnu spremu, tim nije pronašao statistički značajne pokazatelje koji bi objasnili usporavanje starenja mozga u ovom istraživanju.
"To nas je iznenadilo", kaže Wan. "Očekivali smo da će poboljšanja u kondiciji ili krvnom tlaku objasniti efekt, ali nije bilo tako. Vježbanje možda djeluje kroz dodatne mehanizme koje još nismo uspjeli obuhvatiti — poput suptilnih promjena u strukturi mozga, upale, vaskularnog zdravlja ili drugih molekularnih čimbenika."
No to ne znači da trebate čekati da znanost razjasni sve detalje. Reagiranjem sada — bilo da ste u tridesetima, četrdesetima ili pedesetima — možete napraviti razliku u održavanju mladolikog mozga u budućnosti.
"Ljudi često pitaju: ‘Mogu li sada nešto učiniti da zaštitim svoj mozak kasnije?’", kaže Erickson.
"Naši nalazi podupiru ideju da pridržavanje trenutačnih smjernica o vježbanju — 150 minuta tjedno umjerene do snažne aerobne aktivnosti — može pomoći mozgu da ostane biološki mlađi, čak i u srednjim godinama."