Nova pravila iz Milana, Los Angelesa i Stanforda

1. mit: Što se više znojiš trošiš više kalorija

Ako ti je majica nakon treninga natopljena znojem, to ne znači nužno da si potrošila više kalorija. Znoj je prirodna reakcija tijela za hlađenjem kože i regulacijom unutarnje temperature. On može biti pokazatelj pregrijane dvorane, vrućeg vremena ili naprosto tvoje fiziologije.

Komentar trenera Branimira Vajde iz Fitness kuće Collum: "Okolina kao i fiziologija svakog pojedinca utječe na količinu znojenja, tu značajnu ulogu imaju i hidratiziranost organizma te psihičko stanje. Kod žena i mjesečni ciklus može utjecati na znojenje. Tako da količina znoja i kvaliteta odrađenog treninga nisu indikativne."

2. mit: Trčanje je loše za koljena

Studija rađena na Stanfordu otkrila je da koljena osoba starije životne dobi koje su redovito trčale nisu ništa manje zdrava u odnosu na osobe koje nisu trčale. Međutim, ista studija je pokazala da su žene od četiri do šest puta izložene većoj mogućnosti ozlijede koljene nego muškarci zato što je kod njih izraženiji disbalans između kvadricepsa i stražnje lože natkoljenice, što može povećati rizik od ozljede. Zato, ako se baviš trčanjem, stručnjaci preporučuju da dva puta tjedno izvodiš vježbe za jačanje mišića koji podržavaju koljena.

3. mit: Istezanje će pomoći tijelu da se brže oporavi

Još jedno istraživanje, ono provedeno na Milanskom sveučilištu, pokazalo je da istezanje kao metoda oporavka mišića nakon treninga nije pokazala značajne promjene u razini krvnog laktata (kojim se mjeri nivo mišićnog umora). Međutim, iako se istezanjem ne može u cijelosti smanjiti bol u mišićima ili dovesti do njihova potpunog oporavka, razgibavanje povoljno utječe na gipkost zglobova pa je stoga preporučljivo.

4. mit: Trebaš se znojiti 45 minuta da bi imala koristi za zdravlje

Ako imaš samo pola sata dnevno ili 10 minuta za tjelovježbu i to je dovoljno da poboljšaš svoj kardiovaskularni sustav. Sve više studija dokazalo je učinkovitost kratkih treninga, a neka istraživanja pokazuju da bi takav način vježbanja mogao biti i učinkovitiji. Istraživanje provedeno na Arizona State University-ju objavljeno prošle godine pokazalo je da je kod osoba koje su svoju 30-minutnu šetnju podijelile u tri segmenta redovito izmjeren niži krvni tlak. Ova količina i način aktivnosti mogu biti dovoljni ako želiš ostati u formi, ali ako pokušavaš smršavjeti na tjednoj razini tvoje aktivnosti trebaju biti dugotrajnije. Naime, ako želiš smršavjeti, na trening trebaš potrošiti barem 250 minuta tjedno.

5. mit: Više vježbanja daje više rezultata

Ashley Borden, trener poznatih osoba iz Los Angelesa, naglasio je da tijelo treba vrijeme za oporavak nakon vježbanja. Rekao je da je u slučaju svakodnevnih treninga veća mogućnost od ozljeda i pretjeranog treniranja što ne utječe povoljno ni na izgled tijela. To se odnosi i na rekreativne vježbače te je zato bitno da radiš pauze, odnosno da vježbaš svaki drugi dan, a 'ozbiljniji' vježbači trebaju napraviti pauzu od barem jednog dana u tjednu.

Komentar fitness trenera Branimira Vajde

"Ne može se govoriti o minutama koje se potroše vježbanjem na tjednom nivou, a također postoje i pravila koju vrstu treninga je bolje odraditi više puta u kraćem vremenu ili u komadu. Primjerice, ako netko sjedi 8 sati potrebno je najmanje 30 minuta da bi se pokrenula lipoliza u organizmu, odnosno proces trošenja masnoća, tako da mu se preporučuje kontinuirani trening u trajanju od 40 do 45 minuta. Da bi se mišići oporavili potrebno im je vrijeme pa su tako primjerice kod izvođenja vježbi snage za oporavak mišića gornjeg dijela tijela potrebna 24 sata, a za oporavak kvadricepsa potrebno je i do 48 sati. Međutim, to ne znači da netko ne može svaki dan odraditi kardio vježbe u trajanju od pola sata ili 45 minuta ili napraviti seriju trbušnjaka."

Jedna od predrasuda koja je dugo vladala je da se masne naslage s trbuha mogu ukloniti isključivo vježbanjem trbušnjaka. Pročitaj što o tome kažu fitness treneri Branimir Vajda i Marino Bašić.