Katarina je shvatila da je strah od neuspjeha skrivala prejedanjem, ali je na vrijeme uspjela prepoznati pogreške i sada ih je spremna ispraviti.

Pitanje čitateljice:

'Posljednja četiri mjeseca ne mogu kontrolirati svoj apetit. Bila sam na brojnim dijetama i smatram da sam si radi toga napravila još veću štetu. Od početka su to bila prejedanja samo preko vikenda, ali sada je to prejedanje postalo svakodnevno. Pokušavam se kontrolirati, ali ne uspjevam. Čak se i na vježbanje natjeram, ali to je uzaludan trud kad sav učinak poništim prejedanjem. Pokušavam u prehranu ubaciti složene ugljikohidrate koje sam prije dvije godine izbacila iz prehrane i vjerujem da je upravo njihov nedostatak uzrokovao to prejedanje. Kako da si pomognem?'

Odgovor nutricionistice Darije Vranešić Bender:

'Svakako trebate ponovno u prehranu uvrstiti složene ugljikohidrate jer oni čine temelj prehrane i osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti. Također, osjećaju sitosti pridonosi proteinska hrana – poput mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mahunarki.'

Darija Vranešić Bender smatra da je temelj kvalitetnog mršavljenja usvajanje uravnotežene energetsko restriktivne dijete odnosno dijete koje je restriktivna samo s obzirom na unos energije, ali ne i hranjivih tvari. Konkretno, to znači da unos masti i/ili ugljikohidrata treba smanjiti do te mjere da se ostvari energetski deficit od 500 – 1000 kalorija u odnosu na procijenjenu cjelodnevnu energetsku potrošnju i time ostvari gubitak od pola do jednog kilograma tjedno, što se smatra optimumom u pravilnom mršavljenju.

'Odabir namirnica valja prilagoditi preferencijama i navikama pojedine osobe, no svaki se plan prehrane treba temeljiti na hrani visoke nutritivne gustoće tj onoj hrani koja obiluje vitaminima, mineralima, prehrambenim vlaknima i fitokemikalijama, a siromašna je energijom.'

'Tu se, prije svega, misli na cjelovite žitarice, povrće i voće te mahunarke. Prehrambena vlakna kojima obiluju ove namirnice mogu biti važna pomoć u procesu mršavljenja jer sama po sebi nemaju kalorijsku vrijednost, ali zbog sposobnosti da apsorbiraju vodu mogu pridonijeti osjećaju sitosti. Osim toga, hrana bogata vlaknima zahtijeva više žvakanja, pa osoba nije u mogućnosti unijeti velike količine hrane, a time i energije u kratkom vremenu. Dodatno, prema nekim saznanjima vlakna ometaju apsorpciju masti.

Tijekom redukcijske dijete valja konzumirati hranu u manje masnim varijantama što uz već spomenutu hranu visoke nutritivne gustoće uključuje perad (bez kožice), ribu i niskomasne mliječne proizvode. Naime, masti su koncentrirani izvor energije pa je uputno ograničiti unos namirnica koje ih sadrže u visokom udjelu (ulja, maslac, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.) kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). Hrana primjerena redukcijskoj dijeti priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće. Važan dio dijete čini i adekvatan unos tekućine. Odrasle osobe trebaju unositi 1,5 l tekućine dnevno, ako su tjelesno aktivni, tada i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera i fosforne kiseline.

I na kraju, ali ne najmanje važno, kvalitetan multivitaminsko-mineralni dodatak prehrani sastavni je dio pravilno izbalansirane dijete za mršavljenje i trebao bi se rutinski primjenjivati u razdobljima smanjenog unosa hrane.'