Međunarodni dan kokica obilježava se 19. siječnja, a njihov mjesec je listopad.

Nutricionizam ne bi bila toliko atraktivna disciplina kad se ne bi stalno mijenjala. Tako je prvo maslac bio "ubojica", a margarin zdrava biljna masnoća. Nakon 30 godina stvari su se  okrenule pa maslac vratio na stolove, a margarin našao na stupu srama kao izvor transmasnih kiselina.

Manje-više je bilo poznato da su kukuruzne kokice (popularnije u SAD-u, a manje kod nas) kalorijska "bombica" ovisno o tome kako su priređene - s maslacem ili bez njega, s uljem ili bez njega, s kikirikijem ili bez njega.

Kokice s maslacem ili uljem?

Prosječna kalorijska vrijednost na 100 g je od 450 do 650 kcal. To znači da, ako pred kino dvoranom uzmeš veliku porciju, za vrijeme jednog filma možeš u sebe staviti blizu 1000 nepotrebnih kalorija. Koliko me pamćenje služi, u kino dvorane starije generacije bilo je zabranjeno unošenje koštica i kokica. No, s američkim multipleks kinematografima kokice su se vratile natrag, a na koštice smo zaboravili.

I onda slijedi iznenađenje! Profesor kemije, dr. Joe Weinson sa Scranton sveučilišta (Scranton University) objavio je svoja istraživanja koja, zapravo, kukuruzne kokice dižu na pijedestal najvećeg izvora zaštitnih čimbenika - antioksidanta. Vijest su prenijeli svi portali i ostali mediji što ukratko znači - 'navali na kukuruzne kokice, a zaboravi na kalorije'.

Čini se kako je profesor dr. Joe Winson samo potvrdio ono što se odavno zna iz analitičkih podataka. Kokice sadrže beta karoten (66 mcg na 100 g) i kombinaciju luteina i zeaksantina (u količini od 1087 mcg na 100 g). Ako su dodane masnoće koje značajno popravljaju organoleptička svojstva, energetska vrijednost rapidno raste, a količina zaštitnih čimbenika postupno opada.

Najbolja je organoleptika s maslacem, a najveća energetska vrijednost s uljem. Primjerice, ako su kokice pripremljene s uljem, zeaksantin i lutein opadaju na 829 mcg na 100 g, a ako je obrok napravljen u mikrovalnoj pećnici bez dodane masnoće, onda se vrijednosti zaštitnih čimbenika penju - beta-karoten na 66 mcg, a kombinacija luteina i zeaksantina na 1087 mcg.

Prosječna masnoća kokica bez dodatka ulja ili maslaca iznosi 9,5 g na 100 g. Kada se dodaju masnoće, primjerice ulje, masti se dramatično penju čak na 43,5 g na 100 g. Nije teško zaključiti da je njihova energetska vrijednost oko 600 kcal na 100 g.

Antiksidansi u kukuruznom zrnu

Ono što je profesor dr. Joe Winson mjerio bili su polifenoli iz kukuruznog zrna, što je do sada vrlo slabo obrađeno. Iznenađenje je za znanstvenike da je utvrđena količina polifenola neuobičajeno velika. Naime, kada je riječ o žitaricama, uvijek se apsolutna prednost davala zobi i zobenim posijama ili pšeničnim posijama, no sada ispada da su kukuruzne kokice superiorne.

Prema profesoru Winsonu utvrđene količine antioksidansa u kukuriznim kokicama približno su jednake onima u voću i povrću. Prerađene žitarice koje se obično rabe za doručak siromašne su antioksidansima zbog tehnološkog postupka obrade, što znači da većina reklamiranih kombinacija po sadržaju zaštitnih čimbenika daleko zaostaju za kokicama.

Prema dr. Winsonu, namirnice najbogatije antioksidantima jesu posije s grožđicama sušenim prirodnim načinom (na suncu) tj. 100 g sadrži 524 mg antioksidansa. Iz toga nije teško zaključiti kako si kod kuće možeš pripremiti kombinaciju mljevenih kokica i grožđica i tu kombinaciju s mlijekom doručkovati umjesto šunke, maslaca, croissanta i crne kave s mlijekom. Također, nije teško zaključiti što je zdravo, a što nije.

Profesor dr. Winson je svoje istraživanje predstavio na konferenciji Američkog društva kemičara (American Chemical Society).

Autor teksta je dr. Ignac Kulier, suradnik Zdrave Krave koji je preminuo 2016. godine.