10 namirnica koje treba izbaciti, ako želite bit zdravi i vitki

Pexels Započnite dan svježim voćem i povrćem, a ne sokom
Crveno meso, sokovi pa čak i sušeno voće ne bi se trebali često pronaći na jelovniku
Vidi originalni članak

Svima je jasno da svakodnevno grickanje čokolade i čipsa neće rezultirati zdravim organizmom i gubitkom kilograma, no postoje i druge manje očite namirnice koje vas koče u tome. Četiri stručnjakinje, liječnice i nutricionistice, za Health objašnjavaju koje su to namirnice koje biste trebali izbaciti iz jelovnika ili drastično smanjiti njihovu konzumaciju ako vam je zdrav život i gubitak kilograma cilj. 

Gazirani napitci

Prva namirnica na popisu je možda i najočitija, ali unatoč brojnim studijama koje ukazuju na negativne učinke gaziranih pića na tijelo, stručnjaci objašnjavaju da je šokantno u kojim količinama ih ljudi piju. "Ovo nije benigna hrana!" kaže liječnica Carissa Bealert. "Umjetni zaslađivači poput aspartama u dijetalnim gaziranim sokovima mogu utjecati na regulatorni sustav našeg tijela. Osim toga, takvi napitci vas ne hrane, ne daju vašem tijelu baš ništa", dodala je. Istraživanja su povezala slatka gazirana pića s karijesom, glavoboljama, povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 i smanjenim zdravljem kostiju. Usprkos svom nazivu, dijetalna gazirana pića nisu ništa bolja. Znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu otkrili su da su oni koji piju dijetalne gazirane sokove imali 70 posto veći opseg struka od onih koji ih ne piju. Kako biste postepeno prestali piti gazirana pića, Bealert predlaže da čašu napunite ledom. Piće će se tako razrijediti, a vi se možete postupno odvikavati. Ako vam ipak treba nešto više, Bealert predlaže gaziranu vodu bez kalorija i s prirodnim okusima. 

Sokovi

Možda mislite da dan započinjete zdravo ako ga započnete čašom prirodnog cijeđenog soka, no liječnica i nutricionistica Keren Gilbert kaže da to baš i nije tako. Iako kroz sok konzumirate voće i povrće, puno korisnih tvari zaostaje u procesu cijeđenja soka. "Kad nešto cijedite, uzimate vitamine i šećere, a izostavljate vlakna", objašnjava. Vlakna usporavaju apsorpciju šećera u tijelu pa se bez njih šećer prebrzo apsorbira, neovisno o tome potječe li iz slatkiša ili voća. Zato je ipak bolji odabir pojesti svoje voće i povrće, a ne popiti ga.

Biljna "mlijeka"

Ako ne patite od intolerancije na laktozu ili imate jako osjetljivu probavu, zaboravite na biljne napitke - barem tako tvrde stručnjaci. Dobro poznato kravlje mlijeko je pravi izbor ako želite dobiti najveću nutritivnu vrijednost, objašnjava Samantha Lynch, osnivačica Samantha Lynch Nutrition. Jedna šalica manjemasnog mlijeka, otprilike onoliko koliko vam je potrebno za zdjelicu žitarica, sadrži osam grama proteina i samo 82 kalorije. Karagenan je tvar koja se koristi u mnogim proizvodima na biljnoj bazi koji služe kao zamjena za mlijeka, a povezuje se s pojačanom gastrointestinalnom upalom što je loša vijest za one s probavnim poremećajima poput Crohnove bolesti. 

Pržena hrana

Ovo ne bi trebalo biti iznenađenje. Iako svi znamo da je pržena hrana najveći neprijatelj zdrave prehrane, pomfrit, pileća krilca i kolutići luka i dalje su među najpopularnijim odabirima u restoranima diljem svijeta. Liječnica Elisa Zied, osnivačica Zied Health Communications, kaže da veličine porcija ovih namirnica u restoranima mogu biti dvostruko ili trostruko veće nego kada ih spremamo doma što je ravno dijetnoj katastrofi. "Ako ćete jesti prženu hranu, podijelite ju s drugima ili naručite najmanju moguću porciju, a najbolje bi bilo da ju ne naručujete često", objašnjava Zied i dodaje da je još bolje raditi zdravije verzije poznate hrane kod kuće, kao što su pečeni svježe rezani krumpirići s malo maslinovog ulja.

Alkohol

Ozbiljno razmišljate o mršavljenju i zdravijem životu? Onda ćete morati odbaciti dnevnu čašu vina. Bealert predlaže da ne pijete više od dva pića tjedno ili čak manje ako možete. Osim dodanih tekućih kalorija, ispijanje alkohola vas može lako skrenuti s pravog cilja zdrave prehrane. "Što više pijete, to je vjerojatnije da ćete pojesti nešto nezdravo i nećete idući dan započeti zdravim doručkom", objašnjava liječnica. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Texas Tech pokazalo je da alkohol čini ženski mozak osjetljivijim na miris hrane što objašnjava zašto je tako teško odbiti kasnonoćnu pizzu nakon što ste popili nekoliko pića. Ponekad je to sve što je potrebno da izgubite fokus, a prije nego što shvatite, potpuno ste odbacili novi plan zdrave prehrane.

Sirevi

Sir sadrži kalcij potreban za zdravlje kostiju i možda postoje vrste sira s niskim udjelom masnoća, ali stručnjaci kažu da loše može lako nadjačati dobro kada veličine porcije izmaknu kontroli. "Gotovo univerzalno iskustvo je to da svi jedu sir u prevelikim količinama", kaže Gilbert i dodaje: "Sir nije problem kada ga jedete s vremena na vrijeme, ali ljudi ga stavljaju u jaja, na salate, sendviče, posvuda". Sir je obično bogat zasićenim mastima, a za mnoge ljude mliječni proizvodi mogu biti teško probavljivi. Gilbert predlaže potpuno izbacivanje mliječnih proizvoda na tjedan dana da biste vidjeli kako će vaš želudac reagirati, a zatim možete dodati sir u određene jela i to u primjerenoj količini.

Crveno meso

Novo istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazalo je da je crveno meso potencijalni kancerogen povezan s rakom debelog crijeva, prostate i gušterače. To je vjerojatno više nego dovoljno da se riješite navike grickanja hamburgera. Gilbert kaže da je dovoljna samo jedna ili dvije porcije crvenog mesa tjedno da biste prešli propisanu granicu zasićenih masti. Bolji izbor su riba i nemasno meso poput puretine ili piletine. Pojačajte okus i učinite pureće hamburgere sočnijima tako da odaberete nemasno mljeveno meso i dodate u njega luka, paprike i špinata.

Prerađeno meso

Isto izvješće WHO-a također je ukazalo na vezu između raka i prerađenog mesa poput slanine, hrenovki i kobasica. Prerađeno meso koje je sušeno, soljeno, dimljeno ili konzervirano poznato je da je kancerogeno i može povećati rizik od raka debelog crijeva. Ako se borite s idejom da se u potpunosti odreknete slanine i sličnih namirnica, nutricionistica Cynthia Sass preporučuje da ih poslužite povremeno kao poslasticu, ne cijeli obrok. "Pojedite nekoliko zalogaja slanine za nedjeljni ručak ili nekoliko kriški pizze s kobasicom u petak navečer, ali ne oboje odjednom", dodaje.

Voćni jogurti

Jogurt i voće su odlična kombinacija za doručak ili međuobrok, ali samo ako ga pripremite sami. Kupovni voćni jogurti često sadrže zaslađene kompote od voća umjesto svježih bobica ili kriški kakve biste dodali sami. Također se u voćne jogurte često dodaje i voćni sirup kako bi se ublažio kiselkasti okus jogurta. Bealert kaže da mnogi jogurti s prethodno dodanim voćem ili voćnim aromama mogu imati čak 20 do 30 grama šećera. "To je ekvivalent pet ili šest žlica šećera! Nikada ne biste sjeli i pojeli zdjelicu šećera za međuobrok", pojašnjava. Umjesto toga odaberite obični nemasni grčki jogurt i dodajte malo svježeg voća.

Sušeno voće

Razmislite o ovome: svježa marelica je otprilike veličine loptice za golf, a vjerojatno ne biste pojeli pet u jednom zalogaju. S druge strane, nije teško zamisliti bezumno grickanje pet ili više (mnogo manjih) suhih marelica. Ta pogrešna percepcija veličine porcije dodaje mnogo šećera i kalorija, bez obzira koju vrstu suhog voća odabrali. “Dvije žlice suhog voća imaju zdravstvene prednosti, no problem nastaje kada ne kontrolirate porcije" kaže Bealert. Suho voće je znatno gušće kalorijama nego svježe zato pokušajte pojesti onoliko komadića suhog voća koliko biste pojeli svježeg. 
 

Banane nije dobro jesti ujutro 12 namirnica koje vam mogu naštetiti ako ih jedete u pogrešno vrijeme

Posjeti missZDRAVA.hr