Žene stvarno jače osjećaju vrućinu od muškaraca - hormoni nisu jedini krivac
Razlike među spolovima uvijek će postojati. Borimo se neprestano za to da imamo jednaka prava i to je u redu, borimo se da nas ne gledaju kroz spol i to je u redu. No neke razlike neminovno postoje i moramo ih uzeti u obzir, poštovati ih, kao i ponašati se u skladu s njima. Jedna od njih su definitivno hormoni, koji sa sobom nose cijeli niz drugih razlika.
Muškarci će često, na primjer, reći da žene prekomjerno "dramatiziraju" zbog mnogih stvari, a ovih dana čest razlog za to je – vrućina. Ženama kao da je uvijek više vruće nego muškarcima. A tu rečenicu možemo napisati i bez onog "kao da". Ženama je uvijek više vruće, odnosno žene teže podnose vrućinu nego muškarci i to dokazuje znanost.
Tijekom toplinskih valova mnoge žene primjećuju da se osjećaju iscrpljenije, da im je teže rashladiti se te da ih visoke temperature više opterećuju nego muškarce u njihovoj okolini. Prema riječima britanskog liječnika dr. Amira Khana za The Mirror, za to postoje sasvim logična biološka objašnjenja.
Hormoni imaju važnu ulogu
Ženski hormoni estrogen i progesteron sudjeluju u regulaciji tjelesne temperature. Zbog promjena tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće, perimenopauze i menopauze, žene mogu biti osjetljivije na toplinu. Posebno su izazovni valunzi i noćno znojenje koji prate menopauzu. Kada se tome pridruže visoke vanjske temperature, osjećaj nelagode može biti još izraženiji.
Osim hormona, važnu ulogu igraju i fiziološke razlike između muškaraca i žena. Žene u prosjeku imaju manju tjelesnu masu i manji volumen krvi. Kada temperatura okoliša raste, organizam povećava protok krvi prema koži kako bi se toplina lakše oslobodila iz tijela. Budući da žene imaju manju količinu krvi u optjecaju, taj proces može biti sporiji i manje učinkovit.
@itvlorraine Feeling the heat? ☀️🥵 Dr Amir explains why women are more affected by soaring temperatures than men!
♬ original sound - Lorraine
Dr. Khan ističe kako žene u prosjeku imaju nešto manje srce i uže krvne žile od muškaraca. Zbog toga prijenos topline iz unutrašnjosti tijela prema površini kože može biti manje učinkovit. Iako su te razlike male, tijekom ekstremnih vrućina mogu pridonijeti većem osjećaju nelagode.
Zanimljiv paradoks
Istraživanja pokazuju da žene često imaju višu temperaturu kože, ali nižu unutarnju, odnosno tjelesnu temperaturu u usporedbi s muškarcima. To znači da se mogu osjećati kao da im je vrlo vruće čak i kada njihovo tijelo objektivno nije pregrijano. Upravo zbog toga osjećaj topline i nelagode ne mora uvijek odgovarati stvarnom porastu tjelesne temperature.
Veći rizik od dehidracije
Gubitak tekućine tijekom znojenja može snažnije utjecati na osobe manje tjelesne mase. Primjerice, litra izgubljenog znoja imat će veći učinak na sitniju ženu nego na krupnijeg muškarca. Dehidracija može uzrokovati umor, glavobolju, vrtoglavicu, smanjenu koncentraciju i osjećaj iscrpljenosti, zbog čega je redovita hidracija tijekom vrućih dana iznimno važna.
Nedostatak željeza može dodatno pogoršati stanje
Žene su zbog mjesečnice sklonije manjku željeza. Ako su zalihe željeza niske, organizam teže podnosi visoke temperature. Posljedice mogu uključivati izražen umor, slabost, vrtoglavicu i osjećaj iscrpljenosti, osobito tijekom toplinskih valova.
Loš san dodatno otežava
Problemi sa spavanjem češći su kod žena, osobito tijekom perimenopauze i menopauze. Visoke noćne temperature mogu dodatno narušiti kvalitetu sna. Nakon neprospavane noći organizam se teže prilagođava toplini tijekom dana, pa se začarani krug umora i nelagode nastavlja.
Važno je slušati svoje tijelo
Ako vam se tijekom vrućina čini da ih podnosite teže od ljudi oko sebe, to ne znači da pretjerujete. Hormoni, građa tijela, cirkulacija, razina željeza i kvaliteta sna samo su neki od čimbenika koji utječu na to kako doživljavamo toplinu.
Drugim riječima, osjećaj da vam je „previše vruće” često ima sasvim stvarno biološko objašnjenje.