Zaboravite 'proteinmaxxing': Manje proteina zapravo bi moglo biti bolje za zdravlje u kasnijim godinama

Unsplash+
Konzumiranje manje proteina moglo bi biti ključ za dulji život i bolje zdravlje, pokazuje novo istraživanje koje dovodi u pitanje jednu od najčešćih pretpostavki o zdravom načinu života.
Vidi originalni članak

Od proteinskih prahova do proteinskih pločica i žitarica obogaćenih proteinima, "proteinmaxxing", trend u kojem ljudi nastoje unositi što više proteina, postao je jedan od najvećih wellness trendova ovog desetljeća. Međutim, kako svjetska populacija stari, nova istraživanja sugeriraju da bi manji unos proteina mogao biti pametniji put prema duljem i zdravijem životu.

Nakon analize više od 300 studija, istraživači sa Sveučilišta Wisconsin-Madison u Sjedinjenim Američkim Državama otkrili su da, iako službene smjernice često preporučuju prehranu bogatu proteinima, sve više dokaza upućuje na to da bi smanjenje unosa proteina moglo pomoći u smanjenju bolesti povezanih sa starenjem, poput dijabetesa i raka.

Kako svjetska populacija postaje sve starija, sve je važnije pronaći intervencije koje mogu potaknuti zdravo starenje i smanjiti teret bolesti povezanih s dobi.

"Potpuno je jasno da proteini imaju brojne koristi za rast mišića i odgovor organizma na tjelovježbu kod fizički aktivnih osoba", rekao je autor studije Dudley Lamming u priopćenju za javnost.

"No, budući da je većina ljudi relativno sjedilački nastrojena, mnogi vjerojatno unose više proteina nego što im je zaista potrebno, što vjerojatno ima negativne posljedice za zdravlje", dodao je.

danas se jede više mesa Kako su proteini postali prehrambena opsesija? Više nije uvijek i bolje

Manje proteina može poboljšati metaboličko zdravlje

Studija je pokazala da prehrana s manjim udjelom proteina poboljšava metaboličku funkciju smanjujući masno tkivo, povećavajući potrošnju energije i poboljšavajući stabilnost razine šećera u krvi.

U istraživanjima provedenima na ljudima i životinjama, prehrana s nižim unosom proteina dovela je do bolje kontrole šećera u krvi i manjeg udjela tjelesne masti, čak i kada su ispitanici unosili više ukupnih kalorija.

Velik dio tog učinka povezan je sa "zaštitnim hormonom" FGF21, čija se razina povećava kada je unos proteina nizak. Ovaj hormon pomaže organizmu da učinkovitije sagorijeva energiju.

Istraživači su također utvrdili da manji unos proteina pomaže tijelu da prijeđe u svojevrsni način rada usmjeren na "popravak i čišćenje", poznat kao autofagija. Taj proces omogućuje uklanjanje "staničnog otpada", poput oštećenih proteina i drugih oštećenih staničnih komponenti, čime se stanice održavaju mladima.

Prehrana s manje proteina nije prikladna za svakoga

Ipak, autori naglašavaju da prehrana s ograničenim unosom proteina nije prikladna za sve. Određene skupine trebale bi izbjegavati smanjenje unosa proteina, uključujući trudnice i djecu u razvoju kojima su proteini nužni za rast, starije osobe te osobe koje se oporavljaju od težih ozljeda, piše Euro News.

Kad nedostaje nečeg... 7 kombinacija namirnica koje pomažu tijelu da bolje apsorbira vitamine i minerale

Koliko se proteina preporučuje unositi?

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuju referentni unos od 0,83 grama proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno.

Obje institucije slažu se da se unos koji je dvostruko veći od preporučenog referentnog unosa smatra sigurnim, no ističu da su dokazi o učincima vrlo visokog unosa proteina i dalje predmet rasprava.

EFSA također navodi da nema dovoljno podataka za određivanje specifičnih potreba za proteinima kod starijih osoba te preporučuje da oni unose najmanje jednaku količinu proteina kao i mlađi odrasli.

"Nedavne preporuke poticale su ljude da unose više proteina, ali istovremeno su ih poticale i na više tjelesne aktivnosti", rekao je Lamming.

"Vjerojatno trebamo personalizirati preporuke za unos proteina, uzimajući u obzir ne samo dob, nego i razinu tjelesne aktivnosti."

Autori studije zaključili su da mnogi ljudi danas konzumiraju znatno više proteina nego što im je potrebno te bi mogli imati koristi od njihova ograničavanja. Ipak, ističu da klinički istraživači još trebaju razviti odgovarajuće prehrambene smjernice prilagođene pojedincima, uzimajući u obzir njihovo zdravstveno stanje i životne navike.

Mali koraci, velika razlika Kako složiti uravnotežen tanjur bez kompliciranja: Vodič za svaki dan

Posjeti missZDRAVA.hr