Vježbanje može biti jednako korisno kao i analgetici: 'Mijenja način na koji mozak reagira na bol'
Blagodati vježbanja su brojne, i to znaju svi oni koji redovno vježbaju. Znaju i oni koji planiraju vježbati, a nikako da se pokrenu. Priznaju i oni koji jednostavno ne vježbaju. No nekad zaboravimo zašto sve vježbamo, odnosno kakve sve koristi sa sobom nosi vježbanje. Jedna nova studija pokazala je da vježbanje ima jednu važnu prednost – uklanjanje bolova.
Bez obzira na to radi se se o migrenama, menstrualnim grčevima ili kroničnoj boli, vježbanje bi moglo pomoći u ublažavanju simptoma na sličan način kao i uobičajeni lijekovi protiv bolova. Da vježbanje može značajno smanjiti akutnu i kroničnu bol, otkrila je nova studija Sveučilišta u Adelaideu nakon analize 157 sustavnih pregleda studija koje obuhvaćaju 2736 kontroliranih ispitivanja i više od 220 000 sudionika.
"U vrijeme kada tražimo sigurne i učinkovite načine upravljanja boli bez lijekova, ovi nalazi pružaju snažne dokaze za to da bi vježbanje trebalo postati rutinski dio liječenja boli", rekla je Carol Maher, viša istraživačica na Sveučilištu u Adelaideu.
Istraživači su ispitali kako vrsta, intenzitet i trajanje vježbanja utječu na ublažavanje boli. Općenito, vježbanje je smanjilo bol za oko 1,1 bod na ljestvici od nula do 10 – smanjenje otprilike 60% veće od prosječnog olakšanja prijavljenog za uobičajene lijekove u odvojenim ispitivanjima kronične boli.
Vježbanje niskog intenziteta dovelo je do većeg ublažavanja boli od umjerene do snažne aktivnosti, a kraći programi, od oko 12 tjedana, pokazali su veće učinke od duljih.
"Važno je da smo otkrili da više vježbanja nije nužno bilo bolje. Zapravo, programi kraćeg trajanja i nižeg intenziteta pokazali su veće smanjenje boli, što sugerira da ljudi možda ne trebaju vježbati jače ili dulje da bi osjetili značajne koristi", rekao je glavni istraživač Ben Singh.
Programi kraći od 120 minuta tjedno bili su učinkovitiji od onih duljeg tjednog trajanja koji se ljudima koji žive s kroničnom boli mogu činiti nedostižnima, napisali su istraživači.
"Kada vježbamo, naše tijelo oslobađa kemikalije, uključujući endorfine i serotonin, koje mogu pomoći u smanjenju jačine osjećaja boli i povećati našu toleranciju na bol", rekao je Singh, dodajući da vježbanje pomaže u smirivanju upale i mijenja način na koji mozak reagira na bol, a istovremeno poboljšava raspoloženje.
Unatoč tim nalazima, u studiji je istaknuto da se tjelesna aktivnost i dalje nedovoljno koristi u liječenju boli: još uvijek nije riječ o uobičajenoj praksi, a rijetko se propisuje.
"Umjesto toga, osobama koje trpe bol često se samo savjetuje da 'budu aktivne', umjesto da im se ponudi konkretan program vježbanja utemeljen na dokazima, koji uzima u obzir vrstu vježbi, intenzitet i trajanje aktivnosti", dodao je Singh.
Ipak, u studiji su upozorili da se tjelesnu aktivnost ne smije smatrati univerzalnim rješenjem niti očekivati da će ona ukloniti bol, budući da njezini učinci ovise o individualnim čimbenicima kao što su uzrok boli, razina tjelesne spremnosti pojedinca i pridržavanje programa.