Uvedena je psihološka pomoć putem telefona za sve građane u izolaciji
"Zbog pojačanog straha javnosti, broja oboljelih i djelatnika uključenih u pružanje pomoći, psihosocijalna podrška postaje važan aspekt odgovora na ovu specifičnu situaciju, kako bi se javnost osvijestila o čestim reakcijama koje mogu imati i kako bi se prevenirale glasine te pružila podrška oboljelima i olakšao njihov povratak u zajednicu", objašnjeno je na službenim stranicama Crvenog križa.
Iznimno je važno pružiti podršku osobama koje su trenutno u izolaciji i to kroz pružanje informacije o učinkovitim načinima nošenja sa stresom koji im u toj situaciji mogu pomoći. Upravo zbog toga Hrvatski Crveni križ otvorio je telefonske linije za pružanje psihosocijalne podrške osobama u samoizolaciji ili karanteni koji su otvoreni 24 sata dnevno:
- DCK Bjelovarsko-bilogorske županije - 098 723 289
- DCK Brodsko-posavske županije – 091 406 0200
- DCK Dubrovačko-neretvanske županije:
- Dubrovnik - 099 238 5237
- Orebić i Korčula – 092 389 1026
- dolina Neretve – 098 902 6058
- Ploče – 091 267 6129
- DCK Grada Zagreba – 01 3778 236, 099 735 8851
- DCK Istarske županije – 091 300 2626
- GDCK Buje – 052 772 446
- GDCK Buzet – 052 662 445
- GDCK Labin – 052 209 484
- GDCK Pazin – 091 162 4162, 052 623 405
- GDCK Poreč – 092 352 6501, 052 452 248
- GDCK Pula – 052 543 708, 052 543 713
- GDCK Rovinj – 052 811 105, 095 581 1886, 095 581 1895
- DCK Karlovačke županije – 099 736 0782
- DCK Koprivničko-križevačke županije – 091 9426 800
- DCK Krapinsko-zagorske županije – 091 199 5005
- DCK Osječko-baranjske županije – 099 529 7100
- DCK Požeško-slavonske županije – 091 951 1547
- DCK Primorsko-goranske županije – 099 661 4706
- DCK Sisačko-moslavačke županije – 091 952 2452
- DCK Splitsko-dalmatinske županije – spajanje preko 112
- DCK Šibensko-kninske županije – spajanje preko 112, 022 664 960
- DCK Varaždinske županije – 091 564 6361, 091 935 2424
- DCK Vukovarsko-srijemske županije – 099 666 9556
- DCK Zadarske županije – 099 842 3324
- DCK Zagrebačke županije – 099 470 2460
- DCK Ličko-senjske županije – 099 314 517
- DCK Međimurske županije – 040 395 248
- DCK Virovitičko-podravske županije – 099 245 9093, 099 206 5225
Moguće je pružiti i direktnu podršku osobama u izolaciji te nakon ozdravljenja. Osobe u izolaciji moguće je nazvati telefonom i provjeriti kako se nose sa situacijom. Prema potrebi i mogućnostima, moguće je organizirati i Skype razgovor.
U ovim trenucima prisutnoga straha važno je osvijestiti različite zablude, ali i uobičajene reakcije ljudi.
Telefonske linije otvorila je i Služba za mentalno zdravlje
Građani koji se nalaze u izolaciji zbog sumnje na koronavirus mogu od utorka telefonom potražiti psihološku pomoć koju uvodi Služba za mentalno zdravlje zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, a u tu svrhu bit će dostupno osam telefonskih linija.
Telefon za psihološku pomoć bit će dostupan svakog dana od 8 do 22 sata. Telefoni na koje će se javljati stručnjaci za mentalno zdravlje su: 01/ 2991 356, 4696 376, 4696 107, 4696 297, 6468 334, 6468 335, 6468 337 i 6468 338.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo Mirjana Orban ističe da izolacija kod ljudi može biti veliki izvor stresa jer remeti svakodnevicu, stoga raste rizik od razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja. "Važno je da ljudi imaju nekog s kime mogu razgovarati i dobiti odgovarajuću stručnu pomoć, odnosno savjete kako da provode svoje vrijeme za vrijeme izolacije. Neki ljudi već od ranije imaju psihološke poremećaje, njima će izolacija biti jako teška", kaže Orban.
Usred smo zdravstvene krize u kojoj je upravljanje psihološkom i psihosocijalnom dobrobiti jednako važno kao i upravljanje fizičkim zdravljem, poručuju stručnjaci. "Važno da ostanemo racionalni i da strah ne upravlja nama nego da mi upravljamo strahom, time ćete najviše pomoći sebi i drugima da što prije izađemo iz ove situacije. Važno je znati da nismo sami u ovom teškom trenutku - cijeli svijet je u borbi protiv suzbijanja epidemije", naglašava Orban.
Osobama u izolaciji stoga se preporučuje da ostanu povezani i održavaju svoje društvene mreže, da prate medije i preporuke službenih institucija i izbjegavaju slušanje i praćenje glasina. Trebaju jesti zdravu hranu i zadržati svoju svakodnevnu rutinu spavanja, uključujući redovite vježbe, čišćenje, svakodnevne poslove, pjevanje, čitanje itd.
Kako se nositi sa stresom?
- Normalno je osjećati tugu, stres, brigu, zbunjenost, strah ili ljutnju.
- Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete. Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
- Izbjegavajte korištenje opojnih sredstava kao način nošenja s emocijama.
- Ako se osjećate preplavljeno, razgovarajte s osobama kojima vjerujete (zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima ili nekom drugom osobom u zajednici u koju imate povjerenja).
- Informirajte se i napravite plan gdje zatražiti pomoć ako je potrebno (zdravstvene ustanove, Centri za socijalnu skrb, Crveni križ).
- Budite kritični; postoji mnogo dezinformacija i dramatičnih natpisa u medijima. Tražite informacije samo od provjerenih izvora informacija (Zavod za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija itd.)
- Smanjite vrijeme koje vi ili vaša obitelj provoditeu gledanju ili slušanju raznih medija - provjeravajte informacije jednom do dvaputa dnevno umjesto svakih sat vremena.
- Prisjetite se vještina koje ste koristili prije u nošenju s teškim situacijama te ih primijenite i u ovoj situaciji!
- Ako u svojoj zajednici imate posebno ranjive skupine osoba i znate da nemaju informacija (npr. starije osobe), recite im što se događa i kako se zaštititi.
Preporuke za osobe u (samo)izolaciji za lakše nošenje sa stresnom situacijom
Iznimno je stresno kada ste fizički izolirani ili čekate rezultate testova. Tijekom izolacije i čekanja, postoji mnogo stvari koje izolirana osoba ne može kontrolirati, ali sljedeće može pomoći:
- Napravite nešto za što nikad niste imali vremena zbog posla ili drugih obaveza: naučite novu vještinu.
- Kognitivne vježbe: čitajte, pišite, rješavajte križaljke ili sudoku odnosno radite aktivnosti koje potiču razmišljanje.
- Pokušajte pronaći nešto pozitivno u situaciji u kojoj se nalazite: humor je najdjelotvorniji lijek protiv bespomoćnosti i smanjuje anksioznost i frustraciju.
- Održavajte kontakte s članovima obitelji i prijateljima: nazovite nekoga s kim se niste dugo čuli, pošaljite im poruku ili koristite druge načine komunikacije s drugim ljudima.
- Zdravo se hranite, dovoljno spavajte i ako imate dovoljno prostora, vježbajte: na taj način tijelo će vam ostati snažno i boriti se protiv stresa.
- Ako ste religiozni, molitva može biti djelotvorna u nošenju sa situacijom.
- Koristite neke od tehnika upravljanja stresom: postoje različite tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći da reducirate stres i da upravljate s vrtlogom emocija u kojem se nalazite (npr. pravilno disanje).
- Prihvatite svoje osjećaje: doživljavanje stresne situacije možeprouzročiti razne emocionalne reakcije kao što su ljutnja, frustracija, anksioznost, krivnja itd. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazite ovo su normalne reakcije.