Troškovi neliječenog dijabetesa iznose gotovo 20 % cjelokupnog budžeta za zdravstvo
Naime, troškovi neliječenog dijabetesa iznose gotovo 20 posto cjelokupnog budžeta za zdravstvo. Osim toga, zbog brojnih objektivnih okolnosti događa se da osobe s dijabetesom predugo ne dolaze u posjet specijalistu obiteljske medicine te predugo žive s previsokim razinama šećera u krvi. Rezultat su neminovne teške i skupe dijabetičke komplikacije, upozoravaju iz inicijative „Utorak za dijabetes“ koju je podržao i KoHOM – koordinacija hrvatske obiteljske medicine te Ministarstvo zdravstva.
Poticanje na veći angažman pacijenata i liječnika obiteljske medicine
Navode kako su svjesni administrativne preopterećenosti liječnika obiteljske medicine, a odgovornost mora biti veća i kod samih pacijenata. „Protekla tri utorka liječnicima smo pristupili putem mailinga kojim smo ih željeli potaknuti da što češće koriste mogućnost provjere HbA1c te u slučaju povišenih rezultata mijenjaju pristup liječenju dijabetesa. Od savjeta za promjenu životnih navika, preko promjena terapije pa do upućivanja dijabetologu. Također, željeli smo podignuti razinu svijesti o mogućnostima informatičkih rješenja izabranih liječnika i važnosti njihovog korištenja. Konkretno, korištenje mogućnosti provjere kada je posljednji puta osoba s dijabetesom bila u ambulanti.
Ako se pokaže da osoba dugo nije bila na pregledu, cilj je da je se kod ponavljajućih recepata i sličnih prilika, potakne da osobno dođe. Tu se najčešće radi o visokorizičnim pacijentima s izrazito loše kontroliranom glikemijom te mnogi od njih pate od niza zdravstvenih tegoba. Moram istaknuti pomoć koju smo imali u akciji od internista i endokrinologa KBC-a Zagreb i KBC-a Split, primarno dr. sc. Ivane Kraljević i doc. dr.sc. Anele Novak. Svi u sustavu zdravstva imaju zajednički cilj, a to je spriječiti ili otkriti bolesti što je moguće ranije kako bismo bili uspješniji u njihovom liječenju. Nadamo se da je ova akcija početak povezivanja i koordinacije svih uključenih strana”, izjavio je Mladen Kovaček, jedan od inicijatora javnozdravstvene akcije “Utorak za dijabetes”.
U ZDD-u su, kao i svake godine, organizirali i za građane besplatno mjerenje šećera, kao i savjetovanje s dijabetologom i nutricionistom iz savjetovališta nutricionizam.hr jer, kako ističu, javnost se treba upoznati s opasnošću neotkrivene i neregulirane šećerne bolesti, dok je oboljelima potrebno pružiti nove informacije i spoznaje o mogućnostima liječenja i važnosti kontrole vlastite bolesti. „Šećerna bolest jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema suvremenog društva.
U Hrvatskoj samo 60 % oboljelih ima postavljenu dijagnozu dijabetesa
Prema podacima CroDiab Registra, prošle godine je u Hrvatskoj bilo 388.213 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest je i četvrti vodeći uzrok smrti, a dijabetes se opravdano naziva „tihim ubojicom“ jer nema vidljivih simptoma i svaka druga oboljela osoba ni ne zna da ga ima. S dijabetesom se može živjeti kvalitetno, no nužno je razumjeti bolest, informirati se o njezinim posljedicama, a potrebno je i redovito odlaziti i komunicirati s liječnikom kako bi se bolest stavila pod kontrolu“, izjavila je prim. mr. sc. Manja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva.
O suživotu s dijabetesom govorila je i umirovljenica Marijana Posavac koja od dijabetesa boluje posljednjih 45 godina: „Jako je važno brinuti o svom zdravlju i redovito odlaziti na kontrole, ali i imati dobru podršku svoje obitelj, prijatelja i udruge kao što je to za nas Zagrebačko dijabetičko društvo. Raduje me dostupnost modernih inzulina, inzulinskih pumpi i senzora za kontinuirano praćenje glukoze koji „za nas“ odrađuju bezbolno mjerenje glukoze i to putem mobitela ili čitača, bez potrebe za bockanjem u jagodice. Sva ta medicinska pomagala oboljelima uvelike olakšavaju život s dijabetesom, no i dalje je ključna edukacija i disciplina u kontroli bolesti.“