Trend koji zabrinjava: Psorijaza u porastu širom svijeta – razvijene zemlje najviše pogođene
Psorijaza je kronična upalna bolest kože koja i dalje predstavlja sve veći globalni teret. Razumijevanje stope porasta ključno je za oblikovanje javnozdravstvenih strategija, poboljšanje pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje ranog dijagnosticiranja diljem svijeta.
U istraživanju "Global Psoriasis Burden and Forecasts to 2050" (Globalni teret psorijaze i prognoze do 2050.), objavljenom u časopisu JAMA Dermatology, znanstvenici su koristili koristili su statističku metodu za predviđanje budućih trendova na temelju podataka iz prethodnih godina kako bi predvidjeli globalnu incidenciju psorijaze do 2050. te ispitali razlike prema dobi, spolu i regijama.
Analize su uključivale dobno standardizirane stope incidencije, regionalne obrasce sirove incidencije i prevalencije te povezanost između tereta psorijaze i sociodemografskog indeksa.
Podaci o psorijazi od 1990. do 2021. preuzeti su iz studije "Global Burden of Disease 2021", uključujući stope incidencije, prevalencije i godina života prilagođenih invaliditetu (DALY) prema dobi, spolu i regiji u 236 zemalja.
Pomak u globalnoj incidenciji
Globalni teret psorijaze blago je porastao od 1990. do 2021. Dobno standardizirane stope incidencije kod muškaraca porasle su s 56,89 na 62,77 na 100 000 stanovnika (porast od 10,3 %), a kod žena s 57,08 na 61,26 na 100 000 (porast od 7,3 %).
Prema prognozama, do 2050. očekuje se da će stopa psorijaze kod muškaraca dosegnuti oko 70 slučajeva na 100.000 stanovnika, a kod žena oko 66 na 100 000. U 2021. razlika između spolova bila je vrlo mala – tek oko 1,5 slučajeva na 100 000 – no kod oba spola bilježi se postupni porast kroz godine.
Dodatne analize, koje su iz modela izostavile podatke iz 2021., pokazale su da se kod muškaraca predviđa gotovo neznatan porast, dok su prognoze za žene ostale vrlo slične glavnim rezultatima. Zašto dolazi do tih razlika, još nije jasno, potrebna su daljnja istraživanja.
Geografske razlike
Regionalna analiza pokazala je velike razlike u učestalosti psorijaze. Najviše stope bilježe se u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, dok su u istočnoj Aziji i subsaharskoj Africi procijenjene stope znatno niže. Ipak, treba naglasiti da je dostupnost podataka u nekim područjima ograničena, što znači da stvarna učestalost može biti podcijenjena, piše Medical Xpress.
Kada se promatraju dobne skupine, razlike između spolova kod djece i adolescenata (5–19 godina) su male, s nešto višim stopama kod djevojčica. Oko 25. do 29. godine učestalost se izjednačuje, a nakon toga kod muškaraca počinje značajno brži porast.
Kako tumačiti globalne procjene?
Kvaliteta podataka varirala je među zemljama, a ne postoji standardizirani registar, kodiranje ili mjerenje korištenja zdravstvene skrbi, pa regionalne usporedbe treba uzeti s rezervom.
Važno je napomenuti da sirove stope incidencije i prevalencije ne pokazuju koliko je bolest teška kod pojedinca, a u model nisu uključeni čimbenici poput okoliša ili prehrane. Predviđanja do 2050. također možda neće uzeti u obzir promjene u dijagnostici, dostupnosti zdravstvene skrbi ili učinkovitosti liječenja. Porast broja dijagnoza mogao bi biti povezan s većom sviješću među liječnicima i boljom dostupnošću terapija, osobito jer je većina današnjih sistemskih lijekova za psorijazu na tržište stigla tek nakon 2013.
Zašto je psorijaza češća u zemljama visokog dohotka? Razlozi mogu biti različiti – od bolje prijave slučajeva i veće kliničke pažnje, do tzv. higijenske teorije, prema kojoj visoki sanitarni standardi modernog društva mogu oslabiti imunološki sustav. Postoji i mogućnost da određeni prehrambeni sastojci, koji su postupno postali dio prehrane, dugoročno utječu na porast učestalosti.
Nažalost, čak i uz globalne podatke, rezultati ostaju intrigantni, ali nesigurni – zanimljivi, no zasad neprimjenjivi u praksi.