Trebamo li kriviti stres za svaki zdravstveni problem?
Kada uočimo neki simptom, tumačimo ga kao posljedicu stresa ili je često uzrok nepoznat te se u sve većem postotku dijagnosticira autoimuna bolest. Znamo li zaista kako stres djeluje na nas?
Stres je naša emocionalna reakcija na ljude, događaje i situacije. Svatko od nas će drugačije reagirati u istoj situaciji. Kako će odreagirati ovisi isključivo o percepciji određenoj njegovim uvjerenjima, mjerilima vrijednosti i okidačima stresa koji su izgrađeni u prošlosti. Stotine istraživanja u posljednjih 20 godina pokazuju da stres doprinosi u velikom postotku mnogim zdravstvenim problemima, uključujući srčanožilne bolesti, rak, endokrinološke i mnogobrojne emocionalne probleme. Kako je
stres naša emocionalna reakcija, znači da možemo učiniti nešto i u tom pogledu.
Podsvjesne reakcije organizma na stres
Potrebno je razumjeti da je svaki organ povezan sa specifičnim nesvjesnim reaktivnim obrascem stresa. Na primjer, stres vezan uz kontakt s nekim koga volimo izravno je povezan s epidermisom, površinskim slojem kože. Koronarne (srčane) arterije reagiraju ako se stalno borimo s nekim braneći svoj teritorij te osjećamo da je on ugrožen. Ovakav stres potrebno je promatrati u širokom spektru.
Ako emocionalno ne možemo nešto probaviti i suočiti se s nekim problemom, tada obično reagira naš želudac. Ukoliko ne možemo probaviti situaciju, a ujedno osjećamo i strah u vezi s njom, ili se želimo izboriti s konkurencijom, tada reagira sluznica želuca. Osjećaj manje vrijednosti pogađa različita tkiva. Najintenzivniji stupanj osjećaja manje vrijednosti pogađa koštano tkivo. Kada ovo spoznamo, napravili smo prvi korak u liječenju.