Što zrak koji udišemo može učiniti mozgu: Sve više istraživanja potvrđuje vezu između onečišćenja zraka i demencije

Unsplash+
Istraživači sve češće pronalaze veze između viših koncentracija određenih zagađivača i prevalencije demencije.
Vidi originalni članak

Godinama su dva pacijenta dolazila u Penn Memory Center na Sveučilištu u Pennsylvaniji, gdje liječnici i istraživači prate ljude s kognitivnim oštećenjem kako stare. Oba pacijenta, muškarac i žena, pristali su donirati svoje mozgove nakon smrti za daljnja istraživanja. "Oboje su bili vrlo predani tome da nam pomognu razumjeti Alzheimerovu bolest", rekao je za NY Times dr. Edward Lee, neuropatolog na Sveučilišnoj medicinskoj školi Perelman.

Muškarac, koji je umro u 83. godini od demencije, živio je u Philadelphiji te su se o njemu brinuli njegovatelji. Obdukcija je pokazala velike količine amiloidnih plakova i tau spletova, proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću, koji su se širili njegovim mozgom. Istraživači su također pronašli mala oštećenja tkiva, što ukazuje na to da je pretrpio nekoliko moždanih udara.

Nasuprot njemu, žena, koja je imala 84 godine kada je umrla od raka mozga, "jedva je imala Alzheimerovu patologiju", rekao je dr. Lee. "Testirali smo je godinu za godinom i nije imala nikakvih kognitivnih problema." 

Muškarac je živio u blizini međudržavne ceste, koja prolazi kroz centar Philadelphije. Žena je živjela nekoliko kilometara dalje u predgrađu u Pennsylvaniji, okružena šumom. Količina onečišćenja zraka kojoj je bila izložena - točnije, razina finih čestica zvanih PM2.5 - bila je manja od polovice onečišćenja zraka kojem je on bio izložen. Je li slučajnost da je on razvio tešku Alzheimerovu bolest dok je njen mozak ostao kognitivno normalan? S obzirom na sve više dokaza da kronična izloženost PM2.5, neurotoksinu, ne samo da oštećuje pluća i srca, već je povezana i s demencijom, vjerojatno nije.

"Kvaliteta zraka u kojem živite utječe na vaše kognitivne sposobnosti", rekao je dr. Lee, glavni autor nedavnog istraživanja objavljenog u JAMA Neurology, jednog od nekoliko velikih istraživanja kojima je u posljednjih nekoliko mjeseci otkrivena povezanost između PM2.5 i demencije.

značajno otkriće Otkriveno pet podtipova Alzheimerove bolesti, a to bi moglo brže dovesti do otkrića lijeka

Znanstvenici prate ovu vezu već najmanje desetljeće. Godine 2020. utjecajna komisija Lancet dodala je onečišćenje zraka na svoj popis promjenjivih čimbenika rizika za demenciju, zajedno s uobičajenim problemima poput gubitka sluha, dijabetesa, pušenja i visokog krvnog tlaka.

Unatoč poveznici između demencije i onečišćenja zraka, američka savezna vlada ukida napore prethodnih administracija da nastave smanjivati ​​onečišćenje zraka prelaskom s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. "Sve će ove akcije smanjiti kvalitetu zraka i dovesti do povećanja smrtnosti i bolesti, a demencija je jedan od tih ishoda“, rekao je dr. John Balmes, glasnogovornik Američkog udruženja za pluća koji istražuje učinke onečišćenja zraka na zdravlje na Sveučilištu Kalifornija.

Mnogi čimbenici, naravno, doprinose demenciji. Ali uloga čestica - mikroskopskih krutih tvari ili kapljica u zraku - privlači sve veću pozornost. Čestice potječu iz mnogih izvora: emisija iz elektrana i grijanja kuća, tvorničkih ispušnih plinova, ispušnih plinova motornih vozila i, sve češće, dima od šumskih požara. Od nekoliko veličina čestica, PM2.5 "čini se najštetnijom za ljudsko zdravlje", objasnio je dr. Lee, jer je među najmanjima.

Čestice se lako udišu, ulaze u krvotok i cirkuliraju tijelom; također mogu putovati izravno iz nosa u mozak. Istraživanje na Sveučilištu Pennsylvania, do sada najveća studija autopsije ljudi s demencijom, uključivalo je više od 600 mozgova doniranih tijekom dva desetljeća. Prethodna istraživanja o onečišćenju i demenciji uglavnom su se oslanjala na epidemiološke studije kako bi se utvrdila povezanost. Sada "povezujemo ono što zapravo vidimo u mozgu s izloženošću zagađivačima", rekao je dr. Lee. 

Sudionici studije prošli su godine kognitivnog testiranja u Penn Memoryju. Pomoću baze podataka o okolišu, istraživači su mogli izračunati njihovu izloženost PM2.5 na temelju kućnih adresa. Znanstvenici su također osmislili matricu za mjerenje koliko su Alzheimerova bolest i druge demencije oštetile mozgove donora.

Tim dr. Leeja zaključio je da "što je veća izloženost PM2.5 česticama, to je veći opseg Alzheimerove bolesti". Vjerojatnost teže Alzheimerove patologije pri autopsiji bila je gotovo 20 posto veća među donorima koji su živjeli tamo gdje su razine PM2.5 bile visoke.

Drugi istraživački tim nedavno je izvijestio o povezanosti između izloženosti PM2.5 česticama i demencije s Lewyjevim tjelešcima, koja uključuje demenciju povezanu s Parkinsonovom bolešću. Općenito se smatra drugim najčešćim tipom nakon Alzheimerove bolesti, a Lewyjeva tjelešca čine procijenjenih 5 do 15 posto slučajeva demencije.

Istraživači su analizirali zapise više od 56 milijuna korisnika tradicionalnog Medicarea od 2000. do 2014. godine, uspoređujući njihove početne hospitalizacije zbog neurodegenerativnih bolesti s izloženošću PM2.5 česticama prema poštanskim brojevima. "Kronična izloženost PM2.5 česticama bila je povezana s hospitalizacijom zbog demencije s Lewyjevim tjelešcima", rekao je dr. Xiao Wu, autor studije i biostatističar na Mailman školi javnog zdravstva Sveučilišta Columbia.

Nakon kontrole socioekonomskih i drugih razlika, istraživači su otkrili da je stopa hospitalizacija zbog Lewyjevih tjelešaca bila 12 posto veća u američkim okruzima s najgorim koncentracijama PM2.5 nego u onima s najnižima. 

Treća analiza, objavljena ovog ljeta u časopisu The Lancet, uključivala je 32 studije provedene u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Australiji. Također je utvrđeno da je "dijagnoza demencije značajno povezana s dugotrajnom izloženošću PM2,5" i određenim drugim zagađivačima. 

Iako se onečišćenje zraka u Sjedinjenim Državama smanjilo tijekom dva desetljeća, znanstvenici pozivaju na još snažnije politike za čišći zrak. "Ljudi tvrde da je kvaliteta zraka skupa, ali također je i skrb za demenciju", naglasio je dr. Lee. 

Međutim, predsjednik Trump je obećao da će povećati vađenje i korištenje fosilnih goriva te blokirati prijelaz na obnovljive izvore energije. Njegova administracija ukinula je porezne olakšice za solarne instalacije i električna vozila, naglasio je dr. Balmes. "Oni potiču nastavak sagorijevanja ugljena za proizvodnju energije."

Trumpova administracija je zaustavila nove vjetroelektrane na moru, najavila bušenje nafte i plina u Nacionalnom rezervatu za divlje životinje Arktika na Aljasci i poduzela mjere kako bi zaustavila plan Kalifornije za prelazak na električne automobile do 2035., iako je država osporila tu akciju na sudu.

"Ako politika ide u suprotnom smjeru, s većim onečišćenjem zraka, to je veliki zdravstveni rizik za starije odrasle osobe", rekao je dr. Wu.

Pod Bidenovom je administracijom Agencija za zaštitu okoliša postavila je strože godišnje standarde za PM2.5, napominjući da "dostupni znanstveni dokazi i tehničke informacije ukazuju na to da trenutni standardi možda nisu adekvatni za zaštitu javnog zdravlja i dobrobiti, kako to zahtijeva Zakon o čistom zraku."

biljna prehrana i tjelovježba Dvoje oboljelih od Alzheimera kažu da su jednostavnim promjenama spriječili napredovanje bolesti

Posjeti missZDRAVA.hr